Mnogi voditelji ljudskih resursa, recruiteri i headhunteri imaju svoje priče o životopisima i molbama za posao koji su dospjeli u njihove ruke - o čemu u drugom članku sa savjetima za posloprimce specijalno za rep.hr piše HR managerica Omega softwarea Ivana Vučetić.
Te priče su uglavnom duhovite, ali često i iznenađujuće. Na konferencijama, seminarima, eventima vezanim za HR, sa nevjericom se prepričavaju iskustva i utisci koje su ti dokumenti ostavili na dotične. Ponekad je stvarno nevjerojatno što sve ljudi pišu u molbama za posao. Ili kako ih pišu. Možda je to zato što su uvjereni u svoje sposobnosti i znanje pa misle da ih jedna obična molba ili (ne)kvaliteta životopisa ne može diskvalificirati. Vjeruju da će potencijalni poslodavac prepoznati njihov potencijal i kvalitetu.
Hm... da, poslodavac će sigurno shvatiti koliko informatičkog znanja imate kad napišete „poznavanje web aplikacija“ ili „dobro poznavanje programskih jezika“. Ali kojih? To ne znači da nemate specifično znanje. Ali od 100 prijava i životopisa po radnom mjestu, teško da će ovakav ući u razmatranje. Ne možemo vam čitati misli, stoga nam je molba i životopis prvi kontakt sa vama. Ne dajte da bude loš.
Kvalitetno napisana molba i životopis mogu odrediti vaš uspjeh kod poslodavca. Zato je bitno da razumijete njihovu važnost, kako u formi tako i u sadržaju. Nemojte ih olako shvatiti. Osigurajte si vrijeme za pisanje tih dokumenata. Proučite sve moguće izvore - Internet, literatura, pitajte prijatelje, kolege, kako bi došli do svih potrebnih informacija koje dokumenti trebaju sadržavati.
Filtrirajte podatke; životopis ne treba biti dokument od 10 stranica koji sadrži informacije o svakom vašem potezu u životu. Neki podaci zaista nisu potrebni za neko radno mjesto i nema smisla da ih stavite u životopis ili molbu. Oni vam neće nimalo koristiti i neće vas činiti boljim kandidatom. Naprotiv, postoji mogućnost da poslodavca odbijete prevelikom količinom nepotrebnih podataka koji zvuče kao hvalisanje.
Nadalje, forma je također bitna. Nemojte pisati u nekom blesavom fontu ili koristiti 8 boja. Koliko god se želite svidjeti poslodavcu, ne zaboravite da je prijava za posao ozbiljna stvar. Poslodavac vas doživljava kao ozbiljnu osobu i očekuje od vas profesionalnost. Čak i kad se radi o nekom kreativnom radnom mjestu, nemojte si dopustiti previše kreativnosti. Naravno, osim ako u oglasu piše da je u prijavi dopušteno sve; tada si dajte oduška. Ako dođete na razgovor budite spremni kako na pohvale tako i na komentare i kritike.
Jako važan savjet za one koji još ne znaju: životopis i molba se NE PIŠU u Excelu. Nikako i nikada. Takvi dokumenti su, vjerujte, odmah diskvalificirani. Isto je sa gramatičkim greškama: pročitajte dokumente 10 puta. I onda još 10 puta. A onda dajte prijatelju da pročita 10 puta.
Uz znanje i iskustvo, poslodavac u prijavi pokušava iščitati i motivaciju kandidata. Klasične fraze i primjeri molbi iz knjiga su prozirni i svi recruiteri ih znaju napamet. Nema smisla kopirati iz knjiga ili sa Interneta; budite svoji, napišite svojim riječima zašto ste zaista motivirani za to radno mjesto, saznajte informacije o tvrtki pa navedite zašto vam je zanimljiva kao poslodavac, ukratko navedite svoje prednosti i kvalitete. Osobni štih će se osjetiti i cijeniti u molbi i u mailu.
Dobro proučite oglas na koji ste se prijavili. Budite sigurni da ste spremni na sve zahtjeve istaknute u njemu (alokacija, putovanja, edukacija, rad subotom, rad na određeno). Oni tamo stoje s razlogom. Koliko god dobar kandidat bili, poslodavac neće zbog vas promijeniti opis i obveze radnog mjesta na koje ste se prijavili. Radije će promijeniti kandidata. Ako vam neka od stavki ne odgovara, nemojte se prijavljivati. Samo trošite vrijeme i sebi i poslodavcu koji neće biti baš presretan što je ponovno dobio vašu prijavu za drugo radno mjesto nakon mjesec dana.
Za kraj još jedan mali savjet: ako uopće niste kvalificirani za posao, nemojte se prijavljivati. Međutim, poslodavci su danas blagonakloni prema kandidatima koji su željni učiti i to dokažu na intervjuima. Budite iskreni o količini i kvaliteti svojeg znanja i otvoreno spomenite ono što ne znate ali ste voljni naučiti. Motivirani, proaktivni i entuzijastični kandidati željni učenja su puno veći potencijal za zapošljavanje od onih koji puno znaju, a malo rade.
