Forum u sklopu eSkills tjedna ICT zanimanja i digitalnih kompetencija predstavio je danas poteškoće i očekivanja na hrvatskom tržištu rada i dao pogled na buduća zanimanja, te načine na koje se građani mogu najbolje pripremiti za konkurentnost kod zapošljavanja uz neprestane promjene i zahtjeve poslodavaca.
Temeljno obrazovanje u koje spadaju osnovna i srednja škola zaključno s visokoškolskim studijem ne vrijede puno kada se izađe na tržište rada, zbog toga je potrebno samostalno se obrazovati i stjecati dodatne vještine, izjavila je ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ankica Paun Jarallah u uvodnom govoru foruma na temu "Nove vještine, tehnologija i radna mjesta budućnosti" koji je danas održan u prostorijama Europskog doma u Jurišićevoj ulici. Potrebu za cjeloživotnim učenjem stvaraju činjenice da se produžuje radni vijek, koji u nekim državama Europe traje do 67 godine života, a mladi sve kasnije kreću u potragu za zaposlenjem. "Ne može se više netko hvaliti time da je 35 godina zaposlen na istom radnom mjestu u istoj tvrtki, sad je bitno da su svi kompetentni biti zapošljivi tih 35 godina ovisno o trendovima tržišta", rekla je Paun Jarallah i dodala kako je istina da zbog rasta produktivnosti u nekim granama poput poljoprivrede rutinski poslovi bivaju zamijenjeni strojevima zbog napretka tehnologije, međutim nastaje potreba za specijalističkim znanjima i uslugama koje zahtijevaju nova znanja i vještine od radno sposobnog stanovništva. Prema podacima HZZ-a, između 2007. i 2009. godine bilo je toliko novaca da su se mogli realizirati dva od tri prijavljena projekta, dok je današnja situacija bitno lošija jer na deset projekata za koji se traži financiranje bude odobreno samo za jedan. "Ulaskom u Europsku zajednicu imati ćemo lakši pristup financijama, a povećanje realnog dohotka i izvoza uzrokovat će povećanu potrebu za novim uslugama koje zahtijevaju nova znanja. Treba razmisliti gdje leži potencijal Hrvatske, možda je bolje učiti kineski jezik, a ne njemački", izjavila je ravnateljica HZZ-a.
Poslodavcima je bitnije gdje si radio, a ne koji si fakultet završio
S ocjenom ravnateljice Paun Jarallah složila se i stručnjakinja za tržište rada te savjetnica Ministra rada i socijalne skrbi Miranda Mrsića, Sanja Crnković Pozaić, koja je naglasila kako poslodavce više zanimaju konkretna znanja i vještine, a ne potencijal koji je stečen formalnim obrazovanjem. Prema podacima koje je predstavila na forumu, čak dvije trećine novih zanimanja neće se moći naučiti u klasičnom obrazovnom sustavu nego će dobrim dijelom nastati iz stečenih iskustava kroz radni vijek. Ključne kompetencije koje su bitne za konkurentnost na tržištu rada osim temeljnog obrazovanja i komunikacijskih vještina, zahtijevaju digitalne kompetencije poput informatičke pismenosti, ali i promjenu svijesti građana koji moraju više ulagati u socijalne i građanske kompetencije kako bi uspjeli na poslovnom planu. "Bitno je staviti naglasak na razvijanje poduzetničkog i inovacijskog duha, neovisno da li se radi o poljoprivredniku ili mladom informatičkom stručnjaku. Treba učiti kako učiti", izjavila je Crnković Pozaić. Posebno se dotakla situacije na tržištu ICT zanimanja koje prema statistikama HZZ-a nije tako pozitivna kako se možda smatra u posljednje vrijeme. Stopa zanimanja za ICT je samo malo viša od prosjeka zanimanja za ostale industrije, a porazna je statistika da mladi koji traže posao u toj branši sa stečenim nekim srednjim ili višim IT obrazovanjem, koje nije fakultetsko, u 22 posto slučajeva su nezaposleni i nakon tri godine. "Čak 79 posto djelatnosti koje zapošljavaju informatičare smješteno je u Zagrebu. Problem je u manjim sredinama gdje takva tehnička obrazovanja zahtijevaju previše ulaganja, a ne nude siguran posao. Na primjer, u Ličko-senjskoj županiji su 2010. godine bile 22 mlade osobe na svako radno mjesto koje se otvorilo i zahtijevalo neko ICT obrazovanje", rekla je Crnković Pozaić.
Znanje zaposlenika je najvrjednije vlasništvo svake tvrtke
Pogled na nova zanimanja koja bi mogla nastati u skoroj budućnosti s napretkom tehnologije dao je Ratko Mutavdžić iz Microsofta Hrvatska koji je poseban naglasak, uz društvene i tehnološke trendove, stavio na edukaciju od malih nogu. "Sve što rješavamo kratkoročno i srednjoročno kroz tečajeve i dokvalifikacije, trebati će adresirati u korijenu to jest promjenom načina na koji učimo djecu međusobnoj suradnji i razmijeni informacija", rekao je Mutavdžić koji je na svojem primjeru dokazao kako je diploma samo mali dio potrebne kompetencije jer njega nitko nikad nije pitao da li je diplomirani inženjer već je uvijek bilo samo bitno gdje radi i što zna. Razvitak društvenih mreža, Interneta, digitalnih kompetencija i ulaganje u znanje mogli bi u budućnosti stvoriti radna mjesta poput Collective Intelligence Officera koji bi bio zadužen za upravljanjem ukupnim znanjem u nekoj organizaciji, te Data Ecologista zaduženog za podatke o zaposlenicima koji će biti spremljeni u oblaku. Važnost ukupnog znanja i vještina prikazao je na primjeru Microsofta koji u Hrvatskoj gotovo da ne posjeduje nekretnine i pokretnine, već su novčano najvrjedniji njegovi zaposlenici. U zadnjem dijelu foruma prisutnima su kratko prezentirali utjecaj ICT-a na druge industrije, točnije tekstilne, turizma i medija. Vera Čubranić-Zovko, direktorica ljudskih potencijala Nove TV, najzornije je prikazala kako IT razvoj u kratkom vremenu ima direktno vidljive posljedice na funkcioniranje medija jer kroz integraciju televizije i Interneta, te napredna softverska i hardverska rješenja, nestaju fiksni i usko specijalizirani poslovi. Tako je prije nekoliko godina šestero ljudi bilo u režiji večernjih vijesti, dok je danas za isti posao potrebno samo dvoje. "Dolazi do redefinicije uloga. Integracijom news redakcija televizije i Interneta dobili smo multichannel novinare, a nakon što smo zaposlili prvog community managera shvatili smo da svi malo po malo postaju CM-ovi jer se danas skoro svi mladi ljudi koriste društvenim mrežama i mogu utjecati na marketing i popularnost", rekla je Čubranić-Zovko.
