Nužnost stvaranja preduvjeta kako bi investiranje u svjetlovodnu pristupnu mrežu postalo realno u što skorijem vremenskom razdoblju jedan je od imperativa svih sudionika hrvatskoga telekom sektora, zaključak je okruglog stola o Strategiji razvoja širokopojasnog pristupa koji se održao u četvrtak, 26. svibnja u sklopu konferencije MIPRO 2011., u Opatiji.
Okrugli stol u organizaciji Hrvatske udruge MIPRO i Hrvatskog Telekoma "Strategija razvoja širokopojasnog pristupa – osiguranje preduvjeta za investiranje u svjetlovodne pristupne mreže" okupio je predstavnike investitora, odnosno operatora, regulatora i lokalne uprave. Na taj način, prvi puta su javnosti s više gledišta predstavljene trenutačne prepreke koje usporavaju i obeshrabruju investitore kad je riječ o svjetlovodnoj pristupnoj mreži, te se pokušao naći zajednički jezik kako bi se uklonile barijere i započelo s nužnom implementacijom infrastrukture koja je nužna za daljnji napredak gospodarstva i društva u cjelini.
Na okruglom stolu sudjelovali su: Boris Batelić, operativni direktor Sektora za razvoj sustava mreže i usluga Hrvatskog Telekoma, Justina Bajt, viša pravna savjetnica Operativnog direktora za pravne poslove Hrvatskog Telekoma, Josip Šajnović, rukovoditelj Odjela komunikacijskih mreža HAKOM-a i Krešimir Gulić, načelnik općine Bistra.
Vlada RH u svom prijedlogu Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2011. do 2015. godine predviđa omogućavanje 500.000 širokopojasnih nepokretnih priključaka temeljenih na svjetlovodnoj mreži do kraja 2015. godine. Uzimajući u obzir trenutačnu gospodarsku situaciju u RH te činjenicu da je samo oko 6000 korisnika spojeno na svjetlovodnu pristupnu mrežu, očito je kako svi subjekti, direktno i indirektno vezani uz navedenu problematiku, moraju napraviti značajan iskorak u osiguranju preduvjeta za investiranje u svjetlovodne pristupne mreže.
Što bi taj iskorak značio za HT, objasnio je u svome uvodu Boris Batelić: "Trebamo osigurati primjenjivost Pravilnika o tehničkim i uporabnim uvjetima za svjetlovodnu distribucijsku mrežu, što znači da sinergija na relaciji investitor-lokalna samouprava-HAKOM mora postojati. Potom, gradnja elektroničko-komunikacijske infrastrukture (EKI), u ovom slučaju optičke distribucijske mreže, mora biti tretirana kao javni interes RH, a u prvom planu mora ostati korisnik. Kontinuirana edukacija društva i korisnika o tome što optička distribucijska mreža donosi zadaća je svih nas, što je osnovni preduvjet za ispunjenje ciljeva strategije."
Batelić je napomenuo i kako je krajem prošle godine svjetlovodnom pristupnom mrežom pokriveno oko 250.000 kućanstava (FTTA), dok su optičke kućne instalacije izgrađene za oko 90.000 kućanstava (FTTH). Te su mreže izgrađene prije stupanja na snagu Pravilnika o tehničkim i uporabnim uvjetima za svjetlovodne distribucijske mreže.
Josip Šajnović obrazložio je regulatorne aspekte investiranja u gradnju svjetlovodne pristupne mreže, a Krešimir Gulić pojasnio je na koji način je Bistra postala prva općina u Hrvatskoj u kojoj je svjetlovodna pristupna mreža uvedena u cijelosti te dodatno naglasio ulogu koju lokalna samouprava mora imati u procesu ispunjavanja ciljeva Strategije razvoja širokopojasnog pristupa.
