Stopa softverskog piratstva u Hrvatskoj 54 posto, inspektori izdali 768.700 kuna kazni

Stopa softverskog piratstva u Hrvatskoj u 2010. godini iznosila je 54 posto, rečeno je danas na pressici koju je organiziralo udruženje Business Software Alliance.

(S lijeva na desno: Božena Vrbanić, zamjenica glavnog inspektora Državnog inspektorata RH, Željko Topić iz Zavoda za intelektualno vlasništvo, Andrej Matijević glasnogovornik BSA i Krešimir Sikavica iz odjela za gospodarski kriminal i korupciju; fotografirano mobitelom Nokia C7)

Riječ je o podatku koji se određuje kao omjer instaliranih i prodanih primjeraka softvera, koji na globalnoj razini iznosi 42 posto.

Na samom području bivše Jugoslavije Hrvatska zauzima drugo mjesto nakon Slovenije, dok je na podrućju šire regije (čiji prosjek je niskih 64 posto zbog država poput Azerbejdžana) šesta od 24 države.

Šteta 389 milijuna kuna, najpogođeniji Microsoft i Adobe

Komercijalna vrijednost nelicenciranog softvera u Hrvatskoj u 2010. godini iznosila je 389 milijuna kuna, a novi glasnogovornik BSA Andrej Matijević upozorio je na negativan efekt koje samo piratstvo ima na samu proizvodnju softvera u Hrvatskoj.

Ipak, najpiratiziraniji softver u Hrvatskoj je onaj od Microsofta i Adobea. Na pitanje bi li problem bio manji u slučaju manjih cijena softvera, Matijević je rekao kako softver nikada nije bio povoljniji, te se osnovni programi mogu nabaviti za 500 eura što je prije 10 godina bilo nezamislivo.

Inspektori izdali prekršajne naloge u visini 786 tisuća kuna

Od ukupno 450 inspektora za posao provjere legalnosti softvera na računalo obučeno je njih 145, pri čemu se provjera vrši korištenjem računalnog programa Inspektor koji spajanjem preko USB-a u nekoliko minuta sastavlja popis programa koji se koriste na nekom računalu.

Državni inspektorat u 2010. godini pregledao je 3790 računala (broj tvrtki i obrta kod kojih je obavljen pregled nije naveden), pri čemu je kod 454 subjekta odnosno na 511 računala pronađeno 970 ilegalno instaliranih programa koji služe za obavljanje osnovne djelatnosti tih subjekata.

Tom prilikom podnesena su 364 optužna prijedloga sudovima (podaci o broju kazni na sudovima nisu dostupni op.a.), a na licu mjesta izdano je 90 prekršajnih naloga teških 786.700 kuna.

Kazne za softversko piratstvo iznose pet do 50 tisuća kuna za pravnu osobu i dvije do 10 tisuća kuna za odgovornu osobu, te 4000 kuna za fizičku osobu obrtnika.

Većina inspekcijskih nadzora provodi se po službenoj dužnosti, a manji broj na osnovu prijava BSA udruge proizvođača profesionalnog softvera.