Novi logo i redizajn web stranice Sessonizea poslužili su kao povod za razgovor s Domagojem Pavlešićem, autorom tog servisa za organizaciju konferencija.
Kad je krenuo Sessonize i je li se u međuvremenu razvio planiranom brzinom i u željenom smjeru?
Sessionize je službeno krenuo u siječnju 2017. godine. Prije toga koristio se na nekoliko prijateljskih konferencija, čisto da se testira u praksi, bio je u svojevrsnoj beti. U početku nisam imao apsolutno nikakvih planova niti očekivanja – jednostavno sam napravio prvu verziju, trebalo je otprilike tri mjeseca, i pustio da vidim kako će se uloviti. I ulovilo se! Možda je moglo i brže, svakako je moglo i sporije – no čini mi se da je ispalo prilično dobro. Neke stvari jesu pivotirale, puno slušamo korisnike i prilagođavamo se potrebama – no generalno zadržan je inicijalno postavljen smjer.
Koliko si do sada ostvario komercijalnih, a koliko besplatnih suradnji s konferencijama?
Brojke na novom webu, koji je predstavljen u ponedjeljak, su ne samo točne, nego i u stvarnom vremenu. Zaokružene su na dolje, da se dobiju okrugli pamtljivi brojevi, no potpuno je točan podatak da je Sessionize do sada koristilo 1500 konferencija. Kad prijeđemo 1600, pisat će 1600, u roku od maksimalno sat vremena. Besplatnih evenata naravno ima dosta više u ukupnom broju. Od ostalih brojki valja izdvojiti preko 36.000 predavača, više 10.000 od javnih predavačkih profila i 136.000 prijavljenih predavanja putem Sessionizea do sada. Prisutni smo u 88 država i na svih sedam kontinenata – da, uključujući Antartiku. Bila je u siječnju, naime, jedna konferencija na kruzeru koji je plovio na Antartiku, tako da nam je pokrio i taj kontinent.
Koliko si zadovoljan, kakvi su planovi za budućnost i koliki dio poslovanja tvoje firme se odnosi na Sessionize?
Pitanje „koliko si zadovoljan“ u doba korone ne može imati pozitivan odgovor jer je u cijelom svijetu event industrija doslovno stala, pa tako i prihodi od Sessionizea, no kao što se vidi iz predstavljanja novog sitea, dugoročno me to ne muči previše. Zgodna stvar kod Sessionizea je što je on prvi alat koji trebate za buduću konferenciju, jer se poziv predavačima za prijavu predavanja radi relativno rano – tako da čim bude prvih naznaka povratka na „novo staro“, krenut će planiranja budućih događaja, a prvi bullet u tim planovima je obično Sessionize.
Dugoročna ideja je da Sessionize bude sinonim za Call for papers i općenito sadržaj na konferencijama, i mislim da idemo u dobrom smjeru. Mnogi ga tako već doživljavaju, a mi imamo još pune tačke ideja koje će tu poziciju dodatno učvrstiti.
Kad je postalo jasno da Sessionize nije samo eksperiment, on postaje ima sve veći i veći udio u poslovanju firme. Doslovno su dvojbe u stilu uzeti li kakav novi projekt ili razviti kakvu novu funkcionalnost za Sessionize, i sve češće pobjeđuje Sessionize. Odokativno - vremenski je trenutno on na nekakvih 60% u ukupnom poslovanju.
Što bi savjetovao developerima koji razvijaju svoj proizvod za globalno tržište i što je do sad bio najzahtjevniji dio posla?
Ne mogu reći da je išta bilo nešto posebno zahtjevno, no možda dobrim dijelom zato što su po meni postavljeni dobri temelji. Primjerice, Sessionize je SaaS i radi isključivo u oblaku. Nema custom rješenja niti ispunjavanja želja klijenata. Ako se nešto ide razvijati, razvija se za sve ili za nikoga. Od prvog dana imamo potpuno besplatan i neograničen trial – tako da svatko može sve isprobati i vidjeti je li to ono što mu treba. I zadnje, no nikako najmanje važno - kvalitetna i brza podrška. Kad netko nešto pita, potrgamo se da mu pomognemo. No radimo sustav tako da ima što manje upita – sve mora biti jasno, intuitivno ili objašnjeno u samom sučelju ako je potrebno.
Za kraj - imaš li što zanimljivo za dodati s tehnološke strane ili o redizajnu Sessonize stranice?
Pa i nemam baš, osim što bih se zahvalio Lucijanu Blagoniću na odlično obavljenom poslu. Korištene su sve najnovije čari HTML-a i CSS-a, a opet – sve je kompatibilno i s Internet Explorerom 10. Mrzim što je tako, no imamo dosta enterprise klijenata koji nažalost nemaju izbora, a početna stranica se ne smije nikome raspasti na ekranu. To je stvar pristojnosti. Ipak, kad se uđe „unutra“ u samu aplikaciju, tamo nam podrška za taj opskurni browser više nije bitna.
