Okrugli stol u organizaciji Hrvatske gospodarake komore i IBM-a Hrvatska na kojem je potaknuta rasprava o rezultatima istraživanja "IBM CEO Study 2012“ održan je danas u prostorijama HGK.
Okrugli stol otvorio ie Krešo Perica iz IBM-a predstavljajući istraživanje u kojemu je ispitano više od 1700 izvršnih direktora s minimalnim radnim iskustvom od šest godina. Želja IBM-a bila je stvoriti globalnu sliku pa su u istraživanje uključili direktore iz 64 zemlje i 18 različitih industrija. Istraživanje je pokazalo da ne postoje ključne razlike između uspješnih i manje uspješnih kompanija po pitanju kvalitete poslovnog plana, no one manje uspješne ga ne provode kako su zamislile. Jedan od zaključaka je kako je veliki potencijal rasta tvrtke moguć ako se slobode odlučivanja da zaposlenicima, no sa slobodom može doći do odstupanja od poslovnog plana pa je pri primjeni ove metode važno zaposlenicima jasno prikazati zajednički cilj te omogućiti kvalitetnu komunikaciju unutar svih odjela kompanije. Važna je i promjena gledanja na korisnike, s obzirom da su kompanije prije korisnike svrstavale u vrlo široke skupine, npr. muškarac u tridesetima, no istraživanje je pokazalo da koristeći podatke o korisniku, kompanija može doći do predviđanja njegovih potreba i iz tih podataka ponuditi mu proizvod ili uslugu za koju sam nije znao da je želi. Da bi kompanija opstala u modernom svijetu mora se mijenjati i to suradnjom s drugim kompanijama s ciljem inovacije. To podrazumijeva surađivanje s kompanijama koje se bave drugačijim djelatnostima te spajanjem dviju djelatnosti stvaranjam novog proizvoda ili usluge.
Korisnici žele kontakt preko društvenih mreža
Istraživanje je pokazalo da će društvene mreže postati zastupljenije u komunikaciji s korisnicima od kontakta uživo. Predviđa se da će komunikacija licem u lice pasti za 13 posto kroz tri godine, a komunikacija putem društvenih mreža narasti sa 16 na 57 posto što je rast od 256 posto. Trenutačni koraci velikih kompanija potvrđuju predviđanja jer sve više kompanija nudi direktan kontakt putem Facebook i Twittera, koji je poželjan od strane korisnika jer ne mora komunicirati s govornim automatom.
Tajana Kesić-Šapić iz Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj HGK, izlaganje je započela ističući da su mali poduzetnici u 2011. godini postigli najbolje financijske rezultate. Istaknula je kako se uspoređujući uvjete za poduzetnike u Hrvatsko i Europskoj uniji može se zaključiti da Hrvatska kaska za Unijom no kako je u nekim aspektima ravnopravna. Trgovačko društvo ili obrt mogu se tamo otvoriti u roku od jednog dana, dok za veće kompanije treba više vremena.
Prednosti ulaska u Europsku uniju su bolji uvjeti za razvoj, manje administrativnih zapreka te veći inovativni potencijal koji pruža suradnja s klasterima, istraživačkim centrima i sveučilištima. Ulazak u Uniju ne nudi samo prednosti već i izazove poput veće konkurencije čime nastaje potreba za povećanjem konkurentnosti. Uloga Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj je provedba edukacije, stručnog usavršavanja i istraživanje potrebe tržišta sa svrhom kontinuiranog prilagođavanja edukacijskog programa.
Za brzi razvoj kompanije potrebno je znanje te vještine u IT-u i društvenim mrežama.
Nakon izlaganja uslijedio je dijalog okupljenih o načinu upravljanja kompanijom. "Ključne su preciznost, brzina i efikasnost" izjavila je Irena Weber, regionalna predsjednica za brokerske poslove Hypo banke. Ona smatra da je u bankarskom svijetu vrlo bitno naći po čemu se razlikujete od konkurencije, jer svi nude iste usluge te smatra da je prednost Hypo banke u kvaliteti usluge.
Predsjednik Uprave Karlovačke pivovare Alexander Gerschbacher, smatra kako pivska industrija nije poznata po inovacijama iako je stara nekoliko stoljeća. Jedina inovacija je pojavljivanje Radler piva koja su jako dobro prihvaćena od strane potrošača što pokazuje da i u ovoj tradicionalnoj industriji inovacija mnogo znači.
"Poduzeće je kao ljudski organizam" izjavio je direktor SAP-a Igor Dropulić, uspoređujući utjecaj krize na kompaniju kao bolest na organizam te je naglasio da krizu najjače osjete najmanji. Govorio je o suradnji s kompanijama koje su direktni konkurenti u cilju postizanja zajedničkih interesa te naglasio kako dobre kompanije njeguju strukturu i disciplinu ne samo u doba krize.
Ranko Potkonjak, direktor Lenova izjavio je "Jedno je znati ili misliti znati, a drugo je to primijeniti na stvarni život". U Lenovu zaposlenici imaju slobodu odlučivanja ali i odgovornost za svoje odluke, što bi mogla biti zlatna sredina između čvrste kontrole i slobode.
Direktor IBMa hrvatska, Krešo Perica, rekao je da je za kompaniju bitno prepoznati što slijedi u tri do pet godina i na temelju toga napraviti poslovnu strategiju. Naglasio je da nema pravila, no ako kompanija uloži veliki napor i drži se strategija uspjeh je zajamčen.
Stjepan Pezo, direktor Galeba, smatra da postoje dvije poslovne filozofije, raditi tamo gdje je posao i raditi tamo gdje živiš. Za drugu filozofiju potrebno je mnogo kreativnosti, volje i energije jer za razvoj kompanije koja je lokacijski ograničena kompanija mora iskoristiti sve što joj se nudi.
O važnosti uvažavanja lokalnih specifičnosti i prilagodbi lokalnom tržištu govorio je Danilo Drobnjak, direktor tvrtke Pepsi. Problem dolaska na novo tržište je u tome što kupci imaju naviku kupovati domaći proizvod i teško je promijeniti njihove navike. Drobnjak smatra da je u vrijeme krize važno dopustiti slobodu odlučivanja jer se njome povećava kreativnost i time dolazi do prijedloga do kojih se ne bi došlo sa strukturom i disciplinom.
