Hrvatska udruga poslodavaca predstavila je analizu domaćeg ICT sektora na današnjoj Ekonomskoj kavi HUP-a održanoj u Infobipu.
Nakon uvodnih riječi glavne direktorice HUP-a Irene Weber, rezultate analize koja je pokazala kako se rast ICT sektora nastavio i u prošloj godini, predstavili su glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić i predsjednik HUP-ICT udruge Hrvoje Balen.
Prihod po zaposlenom u hrvatskom IT-u iznosi 100.450 eura
Hrvatska ICT industrija u 2022. godini je narasla na 8178 poduzetnika i 50.490 zaposlenih, dok na IT dio otpada oko 5290 poduzetnika i oko 30.375 tvrtki. ICT je imao 7,17 milijardi eura prihoda, a IT 3,47 milijardi eura prihoda, od čega 1,63 milijardi eura od izvoza. Prihod po zaposlenom iznosio je 100.450 eura, a glavno izvozno tržište postao je SAD, dok ga slijede Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka i Švedska.
HUP predstavio devet preporuka za daljnJi rast ICT industrije
HUP ICT istaknuo je devet ključnih preporuka koje bi trebale pomoći u daljnjem razvoju hrvatskoj ICT.a. U skraćenoj verziji, to su:
1. Rasterećenje plaća visokokvalificiranih zaposlenika
2. Uklanjanje neregularne konkurencije
3. Poboljšanje sustava poreznih olakšica na investicije u istraživanje i razvoj
4. Uklanjanje barijera za donošenje nove Strategije pametne specijalizacije
5. Jačanje konkurentnosti Zakona o poticanju ulaganja
7. Donošenje imigracijske politika i planova
8. Osiguravanje širenja mreža vrlo velikog kapaciteta
9. Jačanje uloge Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju
(Potpunije preporuke mogu se vidjeti na fotografiji prezentacije)
Točka 2. odnosi se na prvenstveno značajno smanjenje razlika u oporezivanju plaća i paušalnih obrta koji su na događaju spomenuti više puta. Većina vlasnika tvrtki očito ih doživljava kao nelojalnu konkurenciju jer trenutna porezna opterećenja inozemnim tvrtkama koje ne plaćaju poreze u Hrvatskoj omogućuju da hrvatsku radnu snagu dobiju po znatno povoljnijim uvjetima od hrvatskih tvrtki koje plaćaju znatno veće poreze i doprinose na rad. Iz događaja je jasno da HUP snažno lobira kako bi smanjio procijep između opterećenja plaća i paušalnih obrta, na način da se plaćama smanje porezi i doprinosi, a obrtima povećaju.
Nemojmo postati država sobarica, konobara i freelance programera
Nakon predstavljanja analize uslijedio je panel u kojem su sudjelovali član Uprave HT-a i dopredsjednik HUP-ICT udruge Siniša Đuranović, suosnivač Sofascorea Ivan Bešlić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, suosnivač i operativni direktor Infobipa Roberto Kutić, član Uprave i glavni direktor za korporativne poslove Hrvatskog Telekoma te suosnivač i član uprave CROZ-a Krešimir Mudrovčić.
Govoreći o problemu rada za strance preko paušalnih obrta Ivan Bešlić naveo je to da se developeri u takvim situacijama prestanu educirati i napredovati. Rekao je kako Sofascore kao i sve IT tvrtke ima problema s manjkom radne snage na tržištu, što su pokušali nadomjestiti zapošljavanjem ljudi iz regije, ali je prvi čas to bilo bilo iznimno teško zbog procedura. Ove godine ipak su uspjeli tako dovesti nekoliko zaposlenika.
Krešimir Mudrovčić čiji je CROZ prošle godine otvorio ured u Munchenu, rekao je kako ipak u Hrvatskoj nije tako loše i rekao kako primjerice na razini države imamo neke e-usluge koje Nijemci nemaju. On misli da je ključ zadržavanja u Hrvatskoj mentalno izaći iz Hrvatske i ponašati se kao Europljani i globalni igrači. Upozorio je da moramo paziti da ne postanemo zemlja sobarica, konobara i freelance programera - ciljajući na to da je produktni smjer puno bolji od outsourcinga.
Roberto Kutić rekao je kako je Infobip od nule do milijarde došao bez investicije i dodao kako nije baš primijetio da su investitori u Hrvatskoj spremni ulagati ako ne nađu kompaniju koja bi vraćala bar 20 posto investicije godišnje.
