Hrvatski ICT sektor bio je tema sinoćnje emisije Otvoreno, a njegovi predstavnici iznijeli su svoje komentare o stanju ICT sektora i njegovim perspektivama.
Gosti u studiju bili su direktor Nanobita Alan Sumina i državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva Nataša Mikuš Žigman, dok su se s udaljenih lokacija u studio uživo javljali član Uprave Infobipa Izabel Jelinić, direktor tvrtke Mono Denis Sušac i član Uprave Algebre Hrvoje Balen.
U videu prilogu iz tvrtke Five, partner Sven Marušić trenutnu situaciju u IT-u nazvao je "zlatnog groznicom digitalnog doba", a u emisiji je spomenut i podatak kako bi uz nastavak rasta hrvatski IT po prihodima mogao dosegnuti turizam.
"Imamo nekoliko unicorna, a prije pet godina nismo mogli ni sanjati o tome" .- istaknuo je Sumina, ističući kako postoji snažan interes stranih ulagača za ulaganje u hrvatske tvrtke što nije bio slučaj prije nekoliko godina.
Sušac se složio da je situacija općenito bolja, ali i da ima još prostora za napredak. Rekao je kako država dovoljno radi na poticanju novih poduzetničkih poduhvata, ali da još nemamo puno zrelih, velikih firmi. Po njegovom mišljenju nedovoljno se radi po pitanju stvaranja uvjeta za rast tih tvrtki, a kao primjer naveo je kako veće tvrtke imaju veći porez na dobit od manjih te veće parafiskalne namete. Osim toga misli da treba poticati ulaganja u razvoj i istraživanje, s obzirom da se hrvatski IT previše bazira na servisnoj industriji, a nedovoljno na vlastitim proizvodima. Podsjetio je i na pozicioniranje IT-a u strategiji pametne specijalizacije.
Balen je zaključio kako je hrvatska ICT scena prosjek Europe i zapitao se kako postati Liga prvaka. Podsjetio je kako ICT zapošljava i ljude iz drugih struka poput ekonomista i pravnika, a što se tiče daljnjeg rasta, rekao je kako je moguće da ICT prihodima stigne turizam i prije deset godina.
Govoreći o promjenama koje se nisu očekivale, Žigman se našalila i rekla kako je pandemija ubrzala digitalnu administraciju i navela kako se kroz Program oporavka i otpornosti znatna sredstva ulažu i u digitalizaciju. Konkretno, država planira i izdavati vaučere za izradu digitalnih marketinških strategija te strategije digitalizacije poslovanja.
Balen je istaknuo niz poteza koje bi država trebala poduzeti, a neki od njih su privlačenje stranih studenata, lakše zapošljavanje stranaca s adekvatnim zanimanjima, nastavak rada na rasterećenju plaća i zajedničko brendiranje hrvatskog IT-a u inozemstvu. Ne spominjući izraz paušalni obrt dotaknuo se i tog načina zapošljavanja, upozoravajući kako su firme gubitnici zbog velikih davanja kojima moraju konkurirati tom načinu zapošljavanja.
Govoreći o sljedećim godinama, Sumina je naveo kako očekuje kako će digitalizacija utjecati na zdravstvo, dok misli da je pred gamingom uzbudljiva budućnost. Kao primjer naveo je kako će današnji pametni telefoni za deset godina vjerojatno biti zastarjeli, dok će se stvarnost možda doživljavati pomoću leća, naočala ili čak implantata.
Otvoreno 08.09.2021.
