Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne objavio je rezultate izvješća „IMD – Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti 2021.“ prema kojem je Hrvatske na 55. mjestu.
Na ljestvici su 64. vodeće svjetske ekonomije, a Hrvatska pozicija je tri mjesta lošija nego prošle godine.
IMD - Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti mjeri sposobnost i spremnost zemalja da usvoje i istraže digitalne tehnologije kao ključnog pokretača ekonomske transformacije u poslovanju, upravljanju i širem društvu.
Temelji se na analizi tri faktora: znanju, tehnologiji i spremnosti za budućnost. Svaki od ova tri faktora podijeljena su u tri pod faktora koji sadrže ukupno 52 kriterija. Za istraživanje digitalne konkurentnosti koriste se statistički podaci (2/3) i podaci prikupljeni u istraživanju mišljenja gospodarstvenika (1/3). Istraživanje je provedeno u veljači i ožujku ove godine.
Faktor Znanja odnosi se na nematerijalnu infrastrukturu koja naglašava proces digitalne transformacije kroz spoznaju, razumijevanje i učenje novih tehnologija. Tehnološki faktor procjenjuje cjelokupni kontekst kroz koji je omogućen razvoj digitalnih tehnologija - zakonodavni okvir u skladu s tehnologijom, dostupnost kapitala za ulaganja i tehnološka infrastruktura. Faktor Spremnosti za budućnost ispituje stupanj usvajanja tehnologije od strane Vlade, gospodarstva i društva općenito.
Digitalne tehnologije omogućavaju stvaranje novih vrijednosti i povećanje produktivnosti i konkurentnosti zemlje. Uloga stvaranja znanja i razvoja talenta u kombinaciji s učinkovitom regulativom i infrastrukturom povećavaju digitalnu konkurentnost zemlje.
Hrvatska je ove godine zauzela 55. mjesto od ukupno 64. vodeće svjetske ekonomije što je pogoršanje pozicije za 3 mjesta u odnosu na prošlu godinu. Najbolje je pozicionirana u stupu znanja na kojem drži 47. mjesto, a najlošija u spremnosti za budućnost, gdje je na 60. mjestu.
Indikatori koji pozitivno utječu na poziciju Hrvatske u okviru osnovnih stupova digitalne konkurentnosti su: odnos učenik/profesor u tercijarnom obrazovanju, veliki broj žena istraživača, grantovi za patente visoke tehnologije, investicije u telekomunikacije te pretplatnici mobilnog širokopojasnog interneta. Kao slabosti izdvojeni su sljedeći indikatori: obuka zaposlenika, tehnološki razvoj i aplikacije, prilike i prijetnje, agilnost kompanija, javno-privatno partnerstvo.
Cjelokupna ljestvica i ocjene koje je Hrvatska dobila prema područjima mogu se vidjeti u donjoj fotogaleriji.
Digitalna konkurentnost - tablice
