Portal Netokracija skrenuo je pozornost hrvatske javnosti na članke u danskim medijima u kojima se piše o hrvatskom startupu Bellabeat.
"Neistinita i kontradiktorna objašnjenja: Zlatno jaje Petera Warnøea pred pucanjem" naslov je kojim je portal Berlingske otvorio priču prošlog tjedna. U članku su izrazili sumnju u vrijednost Bellabeata u kojem danski fond Nordic Eye ima 20-postotni udio, ali i istaknuli kako je upitno jesu li podaci o plaćenim pretplatama istiniti i otkrili kako The Bank of America nikad nije investirao u Bellabeat kako se tvrdilo u hrvatskim medijima.
CEO Nordic Eyea Anders Kaasgaard Bellabeat je procijenio na čak 3,3 milijarde američkih dolara, što prilično iznenađuje jer se Bellabeat u Hrvatskoj nikad nije pohvalio kako je postao jednorog - startup čija je vrijednost premašila milijardu dolara. Uostalom, u hrvatskim medijima i javnosti kao jednorozi se uvijek navode samo Rimac i Infobip. Kaasgaard tvrdi kako je valuacija Bellabeata određena normalnom metodom na temelju usporedbe s drugim usporedivim kompanijama, financijskim rezultatima i budžetima Bellabeata, a prošla je i reviziju Deloittea.
Video s jednog sastanka investitora koji je slučajno u ožujku objavljen na Internetu, a nešto kasnije je uklonjen, otkriva kako su suosnivači Sandro Mur i Urška Sršen dio dionica htjeli prodati po cijeni koja bi vrijednost kompanije postavila na 750 milijuna dolara - što je četiri puta manje od iznosa na koji ju je unutar video snimke procijenio Nordic Eye. Nordicov CEO tvrdi kako je cijena dionica bila tako mala (u odnosu na 3,3 milijarde) jer su vrijednost Bellabeata u tom trenutku računali na osnovu procjene napravljene tijekom posljednjeg prikupljanja kapitala, a na iznos je dodan i popust. On tvrdi da će prilikom sljedećeg prikupljanja kapitala Bellabeat vrijediti znatno više.
Na pitanje o tome zašto Mur i Sršen žele prodati svoje udjele toliko povoljnije koje je postavljeno u spomenutom videu, CEO Nordic Eye je odgovorio kako su njih dvoje vrlo skromni ljudi koji si nisu isplaćivali značajniju plaću, zbog čega ih je on ohrabrio da prodaju manju količinu vlastitih dionica.
Berlingske u svojim člancima izražava i sumnju o broju Bellabeateovih partnera i potencijalnih investitora. Neka od imena koja se spominju u kontekstu suradnje su Google, Tesla, Apple, Audi, Miley Cyrus. Dok drugi šute, iz Audija su odgovorili kako nije bilo nikakve suradnje.
Ima li Bellabeat doista pet milijuna plaćenih korisnika?
Koliko Bellabeat točno zarađuje nije poznato, jer osim sjedišta u Hrvatskoj oni imaju tvrtku u Delawareu u kojem se podaci o prihodima i dobiti ne objavljuju. Nordic Eye tvrdi kako Belabeat ima pet milijuna plaćenih korisnika koji su glavni izvor prihoda koji su u 2022. godini iznosili oko 470 milijuna eura u 2022. godini. Neki sugovornici portala Berlingske koji poznaju globalnu tech scenu sumnjaju u to.
Prema podacima koje su Berlingske povukli s App Storea korištenjem Sensor Tower data portala, Bellabeatove dvije aplikacije zadnjih godinu i pol preuzimane su 10.000 do 30.000 puta mjesečno i imaju prihod od samo 720.000 dolara u zadnjih 10 godina.
Članak na Berlingske ističe kako Bellabeat čini značajan dio portfelja Nordic Eyea, pa je ključan za ocjenu (ne)uspješnosti fonda. Njihovi novinari posjetili su Bellabeat u Zagrebu, no nisu dobili konkretne informacije o prihodima ni potvrdu da su podaci koje je naveo Nordic Eye točni.
Suočena s podacima o nedovoljnom broju mobilnih aplikacija, Urška Sršen danskim novinarima pojasnila je kako većina prihoda dolazi od web aplikacija, no nije htjela pojasniti kojih. Švedski ekspert Björn Jeffery ovo objašnjenje nazvao je čudnim, jer je korištenje mobilnih aplikacija za praćenje hranjenja i spavanja puno logičnije od onih na desktopu.
Berlingske otkrivaju i kako nikad nije došlo do investicije Bank of America u Bellabeat iako je ona bila najavljivana u hrvatskim medijima. Banka tvrdi kako je odustala od te investicije, jer Bellabeat nikad nije poslao materijal na osnovu kojeg bi se moglao izvršiti proces due diligencea.
