Business Software Alliance Hrvatska i Državni zavod za intelektualno vlasništvo predstavili su danas rezultate globalne studije o piratstvu i pregled stanja s korištenjem nelicenciranog softvera u RH.
(Foto: Ivan Mijatović, Andrej Matijević, Ljiljana Kuterovac)
Hrvatska prema tim podacima ima šestu najnižu stopu piratstva od ukupno 24 zemlje regije Srednje i Istočne Europe, ali u okviru zemalja članica EU nalazi se na vrlo lošem 22. mjestu od 28 država, pokazala je deveta godišnja studija o globalnom softverskom piratstvu koju je proveo BSA u suradnji s vodećim kompanijama za istraživanje tržišta IDC i Ipsos Public Affairs.
Piratski softver nabavljalo je 70 posto računalnih korisnika u Hrvatskoj što je, prema mišljenju BSA, glavni razlog zbog čega je stopa softverskog piratstva iznosila 53 posto prošle godine. "Prvi puta u pet godina je zabilježen pad stope piratstva od jednog postotnog poena, međutim to nije dovoljno za poticanje rasta domaće softverske industrije", rekao je glasnogovornik BSA u Hrvatskoj Andrej Matijević. U provedenoj studiji se 39 posto korisnika izjasnilo da softver nelegalno nabavlja "cijelo vrijeme", "uglavnom" ili "povremeno", dok 31 posto korisnika kaže da to čini "rijetko", a korisnici koji priznaju piratstvo su najčešće muškog spola te dobi od 35 do 44 godine.
Na globalnoj razini stopa piratstva stagnira na 42 posto ali globalna vrijednost softverskog piratstva u 2011. godini je narasla s 58,8 na rekordnih 64,4 milijarde američkih dolara zbog veće isporuke osobnih računala na tržišta u razvoju gdje je i stopa piratstva najviša. Hrvatska je sa stopom od 53 posto iznad globalnog prosjeka, ali po prvi je puta zabilježen pad i to za samo jedan posto što iz BSA smatraju početkom pozitivnog trenda nakon četiri godine stagnacije. "Provođenjem edukacija i oglasnih kampanji o problemima i rizicima uporabe nelicenciranog softvera među građanima došlo je do prvog pozitivnog koraka i smanjenja stope piratstva za jedan posto, međutim da bi Hrvatska došla na neku prosječnu razinu od tridesetak posto, kakva je u Češkoj, potrebna je osim interinstitucionalne suradnje i aktivacija domaće softverske industrije", zaključio je Matijević i dodao kako je BSA načelno zadovoljna ostvarenim rezultatima iako ima mjesta za napredak. S njim se složila zamjenica ravnatelja Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo Ljiljana Kuterovac koja je izjavila kako se do smanjenja stope na tridesetak posto nadaju doći kroz sinergijske aktivnosti svih institucija koje se bave ovom problematikom.
Niti jedan domaći proizvođač softvera nije član BSA
Analizu problema piratstva u Hrvatskoj iz perspektive zakonodavstva dao je glavni policijski inspektor iz Odjela gospodarskog kriminaliteta i korupcije Ivan Mijatović koji smatra kako bez međuinstitucionalne i međunarodne suradnje ne može doći do pozitivnih rezultata. "Kod ovakve vrste kriminaliteta potrebna je stalno stručno osposobljavanje, tehnička opremljenost i zakonodavni okvir koji je nedavno osnažen s dvije nove cjeline: Kaznena djela protiv računalnih sustava, programa i podataka, te Kaznena djela protiv intelektualnog vlasništva", izjavio je Mijatović. Najveći problem kod ovakvih kriminalnih djela je nemogućnost predviđanja i prevencije zbog same prirode područja računalnog kriminaliteta koje se neprestano mijenja. Prema podacima iz godišnjeg izvješća Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo koje će uskoro biti objavljeno, prošle je godine u Hrvatskoj podignuto 562 optužna prijedloga i prekršajnih naloga zbog nelegalnog korištenja softvera, a na 695 računala je pronađen softver koji se koristi bez znanja autora.
Na pitanje novinara postoji li informacija koliko tvrtki proizvodi autorski zaštićen softver u Hrvatskoj, zamjenica ravnatelja DZIV-a odgovorila je kako se softver ne štiti nekim formalnim postupkom pa ga nije potrebno prijavljivati već se na njega automatski primjenjuje zakon o zaštiti intelektualnog vlasništva. Na završetku konferencije glasnogovornik BSA Andrej Matijević je napomenuo kako niti jedna domaća softverska tvrtka nije član BSA, unatoč određenim naporima koje su ulagali da privuku hrvatske proizvođače softvera. "Pretpostavljam da se tvrtke možda boje kako da bi članstvo u BSA i javna borba protiv piratstva imali negativan učinak na njihovu popularnost ili mišljenje korisnika", zaključio je Matijević.