Panel diskusija "Internetsko piratstvo - nova legislativa" održana je jučer u Zagrebu u sklopu konferencije o intelektualnom vlasništvu Intelektiv.
(Foto - s lijeva na desno: ANdrej Matijević, Hrvoje Krstulović, Slaven Šuker i Ivan Vidaković)
Prema izvještaju koji je poslao sam Business Software Alliance, jedan od glavnih zaključaka događaja je činjenica da softverska krađa ima gore posljedice po gospodarstvo od bilo koje druge vrste povrede autorskog prava, jer je softver alat za proizvodnju.
Prema posljednjoj globalnoj studiji o stopama softverskog piratstva koju je proveo sam BSA, smanjenje stope piratstva za 10 postotnih poena globalno bi generiralo 142 milijarde američkih dolara novih gospodarskih aktivnosti do 2013, otvorilo gotovo 500.000 novih tehnoloških radnih mjesta te generiralo 32 milijarde dolara poreznih prihoda vladama diljem svijeta.
Glavne teme panela na kojem su sudjelovali Hrvoje Krstulović, predsjednik uprave tvrtke Blitz film i video distribucija, Slaven Šuker, product manager u tvrtki Pfizer Croatia te Ivan Vidaković, direktor tvrtke Microsoft Hrvatska uz Andreja Matijevića, glasnogovornika BSA u Hrvatskoj kao moderatora bile su vrste piratstva, specifični problemi unutar industrija te trendovi u piratstvu. U pogledu softverskog piratstva, kao glavni čimbenici smanjenja piratstva utvrđeni su zakonodavni, pravni i edukacijski napori nacionalnih vlada i državnih tijela nadležnih za provođenje zaštite prava intelektualnog vlasništva; kontinuirane legalizacijske i edukacijske kampanje i aktivnosti udruženja BSA i proizvođača softvera; te brz tehnološki napredak. Prema posljednjoj globalnoj BSA studiji o stopama softverskog piratstva, stopa piratstva u Hrvatskoj je u 2010. godini iznosila 54 posto, a gubici od softverskog piratstva 389 milijuna kuna. Gospodarstva u razvoju pokretačka su snaga piratstva - prije samo sedam godina, komercijalna vrijednost piratiziranog softvera na rastućim tržištima iznosila je manje od trećine ukupnog svjetskog iznosa. U 2010. iznosila je više od polovice – oko 32 milijarde američkih dolara.
Pored toga, panelisti su se složili u ocjeni da je konkurentnost Hrvatske općenito slaba. Prošlogodišnja studija o konkurentnosti u IT sektorima, koju je objavio BSA u suradnji s analitičkom kućnom Economist Intelligence Unit, pokazuje da je rejting hrvatskog sektora informacijske tehnologije u padu u usporedbi s IT sektorima ostalih zemalja. Hrvatska se zbog premalog napretka plasirala na 40. mjesto, što predstavlja pad za tri mjesta u odnosu na rezultate iz 2009. U 2011. godini Hrvatska je poboljšala pokazatelje u kategorijama IT infrastrukture, ljudskog kapitala te istraživanja i razvoja, no izostao je napredak u pravnom okruženju, podršci industrijskom razvoju te poslovnoj okolini.
"Piratstvo šteti lokalnim ekonomijama - sprečava tehnološke kompanije da stvaraju inovacije i otvaraju nova radna mjesta, te na taj način smanjuje državne prihode," rekao je Andrej Matijević, glasnogovornik BSA u Hrvatskoj i dodao: "Nadalje, korištenje nelicenciranog softvera je rizično - nelegalno je i može rezultirati prekršajnim i kaznenim mjerama; i potrošače i tvrtke izlaže sigurnosnim prijetnjama, što uključuje maliciozan softver i viruse te vodi smanjenju učinkovitosti u tvrtkama."
U budućnosti, BSA će nastaviti s jakom podrškom konferencije Intelektiv i svih sličnih industrijskih događanja koja promiču intelektualno vlasništvo i njegovu zaštitu.