Državni tajnik Bernard Gršić iz Središnjeg državnog ured za razvoj digitalnog društva održao je danas briefing za medije kako bi predstavio projekte Ureda koji su dio Nacionalnog plana za oporavak i otpornost.
Gleda li se broj svih projekata koji imaju barem komponentu digitalizacije, takvih projekata ukupno ima 97 i ukupne su vrijednosti veće od 9,7 milijardi kuna. Ured ima osam projekata, pri čemu je najvrjedniji projekt Nadogradnje Centra dijeljenih usluga (CDU) - državnog podatkovnog centra pokrenutog 2019. godine. Projekta nadogradnje vrijedi 259,95 milijuna kuna, a provodi se od siječnja ove godine do lipnja 2026. godine. U CDU je već uključeno 300 tijela poput ministarstava, zavoda, muzeja i drugih, zanimljivo je da najviše kapaciteta koriste KBC-ovi i oko 20 bolnica koje zbog zahtjevnosti troše oko polovice kapaciteta cijelog CDU. Ukupni trenutni kapacitet raspoloživu CDU-u trenutno iznosi 4,5 petabytea (1 PB je 1024 TB, op.a.), a više od 50 posto je zauzeto.
Drugi po vrijednosti je projekt Ulaganja u mreže državne infrastrukture vrijedan 236,30 milijuna kuna, koji starta ovog mjeseca i traje točno pet godina. Osim tih, Ured provodi projekte Strategija digitalna Hrvatska 2030. koji je rep.hr najavio u prosincu, Uspostavu središnjeg sustava interoperabilnosti, Uspostavu centralnog data lake repozitorija i sustava poslovne analitike, Uspostavu jedinstvenog kontakt centra za sve e-usluge za pružanje korisničke podrške, Konsolidaciju sustava zdravstvene informacijske infrastrukture (CEZIH) i Izradu digitalne mobilne platforme.
Gršić je spomenuo i osnovnu statistiku sustava e.Građani koji trenutno ima 1,65 milijuna osnovnih korisnika kojima su na raspolaganju 103 usluge. Top pet po korištenju su ePorezna, e-Dnevnik za roditelje, Portal zdravlja, e-Matične knjige i e-radna knjižica.
Osim toga, na briefingu se govorilo i o DESI indeksu na kojem se Hrvatska postepeno uspinje te je 2021. godine bila na 19. mjestu u Europskoj uniji. Cilj je doći do 13. mjesta na tom indeksu gospodarske i društvene digitalizacije do 2030. godine, što je po Gršićevom mišljenju ostvariv cilj, ali ne i jednostavan, s obzirom da će i druge države napredovati u međuvremenu.
