IT udruženje pri Hrvatskog gospodarskoj komori prezentiralo je danas Analizu hrvatske IT industrije, nakon koje je održan okrugli stol na kojem su Davor Runje i Mislav Malenica pokazali kako razmišljaju pripadnici najnaprednijih segmenata hrvatskog IT-a.
Navedena analiza provodi se od 2017. godine, s time da je ove godine dobila i nove parametre - pregled po županijama, međunarodnu usporedbu IT industrije i prikaz izdataka za istraživanje i razvoj. Nakon uvodnih riječi potpredsjednika HGK za industriju i održivi razvoj Tomislava Radoša, predsjednika udruženja za IT pri HGK Goran Mrvoš i državnog tajnika Središnjeg ureda za razvoj digitalnog društva Bernarda Gršića, analizu su predstavili potpredsjednik IT udruženja pri HGK Tomislav Bronzin i direktor OmniaConsulta Boris Žitnik.
Analiza [NACIONALNA - pdf, PO ŽUPANIJAMA - pdf] se sastoji od 188 stranica, a pri njezinoj izradi korišteni su izvori Fine, Hrvatske narodne banke, Državnog zavoda za statistiku, Eurostata i Međunarodnog monetarnog fonda. S obzirom da podaci za 2020. godinu još nisu dostupni, koristili su se podaci za 2019. godinu i raniji. Sama analiza ne uključuje telekom industrije, ali ni paušalne obrtnike u IT-u.
Što se ključnih pet podataka tiče, ukupni prihod IT industrije u 2019. godini bio je 27 milijardi kuna, što predstavlja 3,4 posto prihoda nefinancijskog dijela Hrvatske, dok je izvoz iznosio osam milijardi kuna, odnosno 5,3 posto nefinancijskog dijela Hrvatske. Broj zaposlenih u tvrtkama bio je 33.031, a tvrtki 5718, od čega je oko 1700 onih s manjim prihodima od 100.000 kuna. Prosječna neto plaća u IT-u je 8631 kn neto, što predstavlja oko 48 posto veću plaću od državnog prosjeka.
Pregled prihoda po županijama prikazao je kako je Grad Zagreb uvjerljivo prvi s 21,37 milijardi kuna prihoda, odnosno 79,2 posto. Nakon njega slijedi Istarska županija s 1,36 milijardi, Zagrebačka sa 729 milijuna, Splitsko-dalmatinska s 663 milijuna kuna i Primorsko-goranska s 507 milijuna kuna.
Odgovarajući na pitanje o prihodima paušalnih obrtnika, Boris Žitnik je rekao kako nisu obuhvaćeni ovim istraživanjem, dok je Tomislav Bronzin pozdravio postojanje paušalnih obrtnika, ali ne i skriveno zapošljavanje, pri čemu je posebno osudio strane tvrtke koje bez ikakvih posljedica tako zapošljavaju pojedince. Istaknuo je kako nije za ukidanje paušalnih obrta, ali je za smanjenje razlike između primanja stalnih zaposlenika i paušalnih obrtnika.
Nakon predstavljanja analize uslijedila je panel rasprava u kojoj su sudjelovali predsjednik uprave King ICT i potpredsjednik IT udruženja pri HGK Plamenko Barišić, osnivač Orqe Ivan Jelušić, BIljana Cerin iz Ostendo Consultinga, član Uprave Algebre Hrvoje Balen, predsjednik CISEx-a i suosnivač Airta i osnivač Mindsmitha i predejednik udruge CroAI Mislav Malenica.
RUNJE: VANI NEMA MITA I KORUPCIJE
Runje je rekao kako je više od 50 posto prihoda CISEx-ovih tvrtki članova iz izvoza i pojasnio kako je ključan njihov mindset po kojem se oni žele odreći što većeg broja poslova u Hrvatskoj i maksimalno "gurati" prema van, jer vani nema mita i korupcije, već treba zauzeti svoje mjesto na tržištu.
"Kad ste među najboljima na svijetu, tvrtke su puno zdravije, bolje rastu, odnos prema zaposlenicima je zdraviji. Samo na toj orijentaciji 'Budimo najbolji na svijetu' može se napraviti zdravo okruženje" - rekao je Runje i dodao: "Ako svake godine želite rasti za duplo, morate naći dvostruko veće tržište. Morate naći segment u kojem ćete biti među najboljima na svijetu, a svijet je velik- Mi nikad nećemo biti outsourcing destinacija kao Indija. Ali ako se orijentirate za razvoj svog proizvoda, možete imati više prihoda s istim brojem zaposlenika."
MALENICA: SAD NE ODGAJAJU RADNU SNAGU
Mislav Malenica istaknuo je kako mu smeta što se stvarno priča o stvarima koje su prošlost, što je po njemu i ova analiza. Rekao je kako bi radije od brojki vidio inspirativne priče koje mogu povući ostale na način da nakon što ih čuju zaključe "Ovako mogu i ja."
Ali po njemu to nije samo problem Hrvatske, to je europski problem, jer Europaza razliku od Amerikanaca ili primjerice Izraelaca to nema u svom mindsetu. "SAD ne odgajaju radnu snagu" - rekao je Malenica, ciljajući na tamošnji mindset koji stvara poduzetnike i dodao: "Budućnost je da budemo hrabri i stvorimo generaciju mladih ljudi koje će biti globalno konkurentni,"
Davor Runje dao je i primjer Velike Britanije kao pozitivan primjer poticanja startupova. Tamo postoje porezne olakšice za investiranje u startupe, čime se odgovornost prebacuje na ljude koji onda sami traže i potiču one koji su im zanimljivi. "Nije na državi da određuje. Pustite ljude, oslobodite im dio resursa" - rekao je Runje.
Analiza IT industrije
