Informatizacija Hrvatske bila je glavna tema jučerašnjeg TweetUpa održanog u Ministarstvu Uprave pod nazivom VladaUP.
(Ivo Špigel, Milanka Opačić, Arsen Bauk i Darko Parić; Foto: Vlada RH)
Za razliku od prvog takvog događaja održanog prije izbora na kojem se Milanović družio s Twitterašima, ovaj put je udio Twitteraša bio nešto manji što je uočio i poduzetnik Damir Sabol koji je na Twitteru napisao sljedeću poruku: "Prije izbora na #KukurikuUp i nije bilo kravata u prvim redovima. Danas na #VladaUP puno kravata i kamera , a manje tviteraša. :/". U publici se moglo vidjeti gradsku zastupnicu i nekadašnju predsjednicu Uprave VIPNeta Tatjanu Holjevac, predsjednika Uprave B.Neta Adriana Ježinu, predsjednika Uprave IBM-a Hrvatska Krešu Pericu, člana Uprave IN2 Tomislava Perovića, predsjednika Uprave Perpetuum Mobilea Blerima Selu, direktora IDC-a Adriatics Borisa Žitnika, predstavnike informatičkih udruga pri HUP-u i HGK Hrvoja Sagraka i Igora Škevina, pomoćnika ravnatelja za informatiku u KBC-u Zagreb Miroslava Mađarića i druge.
Događaj je započeo kratkim govorom potpredsjednice Vlade RH Milanke Opačić koja se osvrnula na katastrofalno stanje koje je njena uprava dočekala dolaskom na vlast, nakon što je prošla vlada uložila 40 milijuna kuna u informatizaciju, te je naglasila kako je prvi korak promijeniti svijest administracije i ljudi iz državnih uprava koji i dalje funkcioniraju po principu "mi smo tu da trajemo, ne da radimo". Nakon nje je pomoćnik ministra za modernizaciju i informatizaciju državne uprave Darko Parić održao prezentaciju o glavnim planovima i ciljevima koje se novooformljena Uprava za e-Hrvatsku nada postići. Kao primarni problem naveo je kako nitko ne vodi računa o čak milijardu kuna koje se ulaže u informatizaciju državne uprave, što je dovelo do preklapanja raznoraznih informatičkih projekata kroz godine, pa tako samo ministarstva i upravna tijela imaju otvoreno oko 500 domena, 200 velikih baza podataka i do 2000 pomoćnih od kojih većina nije međusobno povezana. Osim toga, većinu tih baza nije u vlasništvu države tj. državnih informatičkih službi već se o njima brinu vanjske tvrtke. Takva neorganizacija cjelokupnog sustava dovela je do trenutne situacije u kojoj je svaki građanin RH upisan u oko 16 različitih baza podataka koje koriste različite državne institucije bez mogućnosti dijeljenja informacija.
Veliki troškovi zbog nepovezanosti sustava
"Cilj nove Uprave je čim prije osigurati nadzor nad milijardu kuna koje se troše na informatizaciju, osigurati isti način rada u svim državnim tijelima, te se otvoriti prema građanima preko online servisa kako bi se smanjili redovi na šalterima. Pritom moramo koristite vlastite resurse i stručnjake zaposlene u državnim službama", dodao je pomoćnik ministra za modernizaciju. Kao primjer koji najbolje oslikava situaciju naveo je OIB sustav koji je u vlasništvu Ministarstva financija međutim zbog kojekakvih razloga nije moguće dijeliti podatke iz tog sustava s drugim ministarstvima. OIB je, prema Pariću, iznimno dobro dizajniran sustav kojeg su pohvalile i kolege iz austrijske Vlade i koji ima potencijal, ukoliko se s njim uspiju spojiti svi registri i ministarstva, postati glavna nacionalna baza podataka. Stvaranje takvog cloud sustava koji bi na jednom mjestu obuhvaćao sve dostupne informacije o hrvatskim građanima dovelo bi do uštede od stotina milijuna kuna koje se troše na obavljanje redundantnog posla. "Prošla vlast potrošila je 170 milijuna kuna na ručno popisivanje stanovništva od vrata do vrata i narednih 400 milijuna na obradu tih podataka, dok su u Sloveniji sve potrebne informacije o svojim građanima izvukli iz postojećih registara. Samo HZZO gubi milijun kuna mjesečno jer njegov sustav nije povezan sa OIB-om ili drugim bazama, pa se troše novci na ljude koji su u međuvremenu preminuli. Prema nekim izračunima bi se kroz objedinjeni sustav javne nabave samo na mobilnoj telefoniji uštedjelo oko 38 milijuna kuna", istaknuo je Perić neke od problema.
(Foto: Vlada RH)
Osim jedinstvenih baza podataka, Opačić i Parić osvrnuli su se i na neiskorištenu državnu infrastrukturu koja je već izgrađena i čiji jedan mali dio koriste državne tvrtke poput Pošte, Željeznice, CARNeta i HITRONeta dok bi država mogla zaokupiti ostatak optičke mreže za povezivanje tijela javne uprave i, u konačnici, izgraditi centralni data centar koji bi povezivao sve navedene buduće servise.
Nakon prvih sat vremena, ministri su odgovarali na pitanja publike, pa su okupljeni na #VladaUP događaju još saznali od ministra uprave Arsena Bauka da je projekt elektroničke osobne karte zapeo na političkoj razini. "U ovom trenu bi takva e-osobna karta bila potpuno besmislena jer ne postoji niti jedan sustav koji bi je koristio", izjavio je ministar Bauk. Okupljenima je u dvorani Ministarstva uprave pušten i film Hannesa Swobode iz Europskog parlamenta u kojem je iznio negativan stav prema ACTA zakonu, a nakon čega je potpredsjednica Opačić kazala kako njena vlada nije još imala službeno zasjedanje oko pitanja tog kontroverznog zakona, međutim da će javnost biti pravovremeno obaviještena o svemu.
Službenici prepreka informatizaciji
Opačić je u jednom trenutku i spustila okupljene na zemlju objašnjavajući kako problem u cijeloj priči stvara i veliki broj državnih službenika koji izbjegava koristiti računala te je to stvarnost koju treba promijeniti. „Problem je što se današnja Hrvatska boji informatizacije“ dodao je Parić, dok se Bauk složio i rekao „ono gdje mi padamo su naši službenici“.
