Računalni crv Stutnex podmetnut u iransku nuklearnu elektranu napravio je veliku štetu i odgodio obogaćivanje urana potrebno za izradu iranskog nuklearnog oružja.
(Foto: Iranska nuklearna elektrana u Bushehru (rt.com) i ilustracija crva)
Kako piše New York Times, crv se pojavio sredinom 2009. godine na više lokacija u svijetu, a po mišljenju nekih računalnih stručnjaka proizveli su ga Amerika i Izrael, kojima su svjesno ili nesvjesno pomogli Britanci i Nijemci.
Siemensova oprema namjenjena iranskom nuklearnom postrojenju u travnju 2009. godine zaustavljena je u Dubaiju na mjesec dana tijekom kojih je crv najvjerojatnije ubačen u sustav. Stuxnet se potom počeo pojavljivati širom svijeta, ali je na drugim mjestima radio puno manju štetu od one u iranskoj nuklearnoj elektrani s obzirom da je ona bila meta napada.
O crvu je izvjestio i Symantec, a jedna njemačka tvrtka za računalnu sigurnost otkrila je kako crv napada samo specifičnu konfiguraciju upravljačkih uređaja koji postoje kod centrifuga u nuklearnoj elektrani, a crv je imao i dio čiji zadatak je bilo slanje lažnih informacija o sustavu kako bi se stekao dojam da on funkcionira besprijekorno iako je zbog ubrzanja rotora u centrifugi dolazilo do njihovog samouništenja.
Zbog toga je bilo jasno kako ovakav crv nije proizvod hakera, nego tima koji je upućen u rad iranskih elektrana i Siemensovih upravljačkih uređaja (controllera) u njima.
Napad nije bio u potpunosti uspješan jer je tek petina rotora uništena, no moguće je da se u kodu krije još opcija za daljnje nanošenje štete iranskom postrojenju koje između ostalog obogaćuje uran potreban za izradu nuklearnog oružja.
Može doći i do drugog Černobila?
Ruski znanstvenici upozoravaju kako bi zbog štete nastale u napadu iranski reaktor mogao prouzročiti nuklearnu katastrofu poput one u Černobilu, piše Vancouver Sun.
Rusija Iranu pomaže da ponovno aktivira oštećenu nuklearnu elektranu, no znanstvenici upozoravaju na moguću opasnost budu li morali sve popraviti do ljeta kako zahtijeva Iran.
Preko vrha ruske države, oni su zbog toga odgodili ponovnu aktivaciju barem do kraja ove godine, no optužuju iranske menadžere da se ne drže profesionalnih i moralnih načela i zbog političkih pritisaka po pitanju rokova riskiraju novi Černobil.
