Institucije koje provode zakon u 11 država članica Europske unije već koriste tehnologiju prepoznavanja lica u svojim istragama, a očekuje se da će to uskoro raditi i Hrvatska.
Kako piše Euractiv, pri tome se ne misli na provjeru snimki u realnom vremenu nego nakon incidenata. Objavljeno je to jučer u studiji na 120 stranica koju je naručila Zelena grupacija koja se zalaže za potpunu zabranu sustava za biometrijsko prepoznavanje u javnom prostoru.
Rep.hr pisao je nedavno o jednom primjeru te tehnologije, kad hrvatska policija danima nije uspijevala utvrditi identitet Slovakinje koja je izgubila pamćenje, dok ga je američki novinar uspio utvrditi korištenjem javno dostupnog softvera.
Softver za prepoznavanje lica najrazvijeniji je oblik biometrijske identifikacije koji se temelji na uspoređivanju snimki lica s onima koje ima u bazi podataka. Izvještaj ističe kako nema dovoljno razumijevanja o načinima na koje se ova tehnologija može upotrijebiti za kršenje prava europskih građana. Studija se fokusira na slučajeve u kojima ljudi nisu dali pristanak, a korištenje ovih tehnologija u Europi varira od identifikacije individualaca do masovnog nadzora.
Primjer situacija u kojima ljudi jesu dali pristanak je otključavanje mobitela za koji se smatra kako ne uključuje rizik masovnog nadziranja, ali izvještaj upozorava da bi se to moglo promijeniti ako se promjeni postojeći zakonski okvir.
Ideja da bi masovni nadzor mogao postati vjerojatan temelji se na proširenjima biometrijskih baza podataka i provođenju pilota vezanih uz sustave koji koriste softver za biometrijsku identifikaciju. Takvi pilot projekti dopuštenja traže tek u kasnije. Primjerice briselski aerodrom postavio je četiri kamere za prepoznavanje lica 2017. godine bez obavještavanja nadzornog tijela. U Nici je isprobana tehnologija za prepoznavanje lica na ulicama, a testirana je i u srednjim školama, ali je u njima proglašena nezakonitom. Ona se međutim koristi u školskim menzama u Velikoj Britaniji. Tehnika prepoznavanja lica koristi se u par gradova i u svrhu detektiranja sumnjivog ponašanja. Izvještaj upozorava kako je većina tih projekata u legalnoj sivoj zoni jer se testiraju bez dozvola, a mogu rezultirati normaliziranjem nadzora.
Rep.hr je nedavno objavio i članak o korištenju sustava za prepoznavanje lica u moskovskom Metrou.
Ranije ovog mjeseca Europski parlament prihvatio je rezoluciju koja se zalaže za stroga pravila o korištenju AI sustava u svrhu provođenja zakona, zalažući se za zabranu korištenja tehnologije za prepoznavanje lice u javnim prostorima. Izvještaj su podržali liberali, socijal-demokrati, ljevičari i zeleni, dok je desnica i ekstremna desnica podijeljena. Kršćanski demokrati protive se zabrani gotovo jednoglasno. Njihov zastupnik Axel Voss upozorio je kako bi potpuna zabrana tehnologije za prepoznavanje lica otežala pronalaženje kriminalaca, a čak i druge primjere poput treniranja autonomnih vozila u prepoznavanju ljudi. Zabrana bi mogla postati dio Zakona o umjetnoj inteligenciji. Nastavak rasprave u parlamentu slijedi 18. studenog.
