"Mrežna neutralnost je prilično nepoznat pojam, tko je i čuo za njega ima brojne nejasnoće", rekao je Ivo Špigel i time djelomično pojasnio slabu posjećenost rasprave održane danas u Kući ljudskih prava.
(S lijeva na desno: Hrvoje Hafner, Tomislav Medak, Marko Rakar, Mario Weber, Maja Matijašević i Ivan Marić)
Tema rasprave bila je potaknuta idejom da se određene vrste prometa moraju prioretizirati u odnosu na druge, što je u nekim slučajevima sasvim razumljivo i opravdano (brojevi hitnih službi ne smiju biti u drugom planu zbog zagušenja mreže), dok je u nekim drugim slučajevima bilo nejasno hoće li to uzrokovati diskriminaciju prema korisnicima.
Najglasniji sudionik rasprave bio je zamjenik ravnatelja Srca Ivan Marić, koji je rekao da su osnovni pojmovi u ovom slučaju otvorenost, ravnopravnost i različitost, a tijekom rasprave često je isticao i ulogu operatera koji u cijeloj priči moraju biti pod nadzorom regulatornog tijela posebno s obzirom da se istovremeno pojavljuju i kao pružatelji sadržaja što teoretski znači da mogu prednost dati svojim sadržajima ili onemogućiti konkurenta koji pruža npr. video on demand uslugu i konkurira njihovoj tv usluzi.
Zanimljiva je bila i Marićeve primjedba kako u vrijeme kad tehnologija brzo napreduje i sve udvostručava u 18 mjeseci treba izbjegavati potpisivanje ugovora neke usluge na razdoblje duže od šest mjeseci, a posebno je kritizirao operatere zbog činjenice da taje podatke iz kojih se može izračunati stvarna brzina broadbanda a to je udaljenost parice od stana (jer propusnost ovisi o toj udaljenosti op.a.)
Povod rasprave između ostalog je i poticanje zainteresiranih da do 28. veljače iznesu svoja stajališta, primjedbe i prijedloge na HAKOM-ov dokument koji se može pronaći ovdje, a kako je izgledao završetak rasprave pogledajte u sljedećem videu:
