Okrugli stol na kojem se razgovaralo o korištenju Big Date i drugih modernih tehnologija u poslovanju hrvatskih tvrtki, obilježio je jučerašnji Mreža Smart Day.
Naziv ovog izdanja Smart Daya koji su sponzorirala Megatrend poslovna rješenja bio je "Small Data Challenge" a započeo je kraćim predavanjem Milivoja Obradovića iz te tvrtke. Nastavio se okruglim stolom na kojem su sudjelovali direktor tri Inine informatičke i računovodstvene tvrtke Goran Pavlović, član Uprave Megatrend poslovnih rješenja Ante Laušić iz Megatrenda, direktorica BI-a u RBA Irena Kovačević RBA i Draženko Kopljar iz Uprave PBZ-a
Prva od aktualnih tehnologija spominjanih na okruglom stolu je bila Big Data, a Pavlović je kao primjer iz Ine naveo korištenje informacija koje se u stvarnom vremenu očitavaju s tisuća senzora u rafinerijama i u istraživanjima koje provodi INA, dok je Kovačević komentirala kako i velike i male firme mogu imati koristi od Big Data rješenja. Laušić je naveo kako je Big Data usluge moguće dobiti u cloudu, a da je osim clouda moguće iznajmiti i usluge podatkovnih znanstvenika.
"Cloud priča je prožvakana, to nije buzzword, to je usluga koju možete kupiti od puno davatelja usluga, koristimo je sve više i više, a odluku donosimo na temelju financijskih pokazatelja" - rekao je Kopljar i pojasnio kako cloud nije uvijek jeftiniji, ali je u pravilu povoljnija opcija kad postoje varijabilne potrebe ili potreba za velikom količinom resursa u kratkom vremenu.
Odgovarajući na pitanje o tehnologijama koje će najviše utjecati na poslovanje banaka, naveo je Machine Learning i umjetnu inteligenciju koje su po njegovom mišljenju konkretnije i bolje definirane od Big Date. Otkrio je da PBZ, između ostalog, koristi Machine Learning za optimizaciju dostave gotovine na oko 200 poslovnica i preko 1000 bankomata. Riječ je o složenom procesu sličnom distribuiranju nafte u maloprodajne lance, odnosno logističkom problemu u kojem moderna tehnologija donosi uštedu - računalo sugerira trasu kojom će kamion obići bankomate.
"Izbor tehnologije ovisi o potrebama, a ne o tome koliko ste veliki i kojoj industriji pripadate" - jedan je od njegovih zaključaka, dok je na temu monetizacije podataka rekao kako bez ideje što će se napraviti s podacima, njihova obrada predstavlja samo trošenje novca.
Zaključivši kako se hrvatske kompanije bave fakultetima samo kad im trebaju ljudi, dodao je kako je malo projektnih suradnji, a gotovo nimalo znanstveno-istraživačkih suradnji. PBZ nastoji biti uključen i u ta dva oblika suradnje, a glavnu prednost vidi u tome što se tako informacije dobiju u ranoj fazi, pa je lakše pravovremeno zaključiti treba li ili ne početi koristiti neku novu tehnologiju. Banka još nema ideju gdje bi upotrijebila blockchain, no imaju sedam prijedloga za uporabu u 10 različitih polja. Po njegovom mišljenju blockchain dolazi do izražaja tek kad se uključi puno dionika, a društvo i biznis još nisu došli na tu razinu te bankarski blockchai startupi nisu još zaživjeli. Jedno od očekivanja je da će blockchain zamijeniti swift.
RBA trenutno surađuje s Blockchain Research Institutom i radi na projektima Know your customer i Trade finance, dok INA još ne koristi blockchain. Na pitanje o problemima s GDPR-om, bankari su se složili kako primjenu GDPR-a nisu doživjeli kao nešto negativno po njihovo poslovanje jer su od ranije opterećeni strogim pravilima o korištenju osobnih podataka, pa na njega više gledaju kao na izjednačavanje obaveza drugih tvrtki s njihovima.
