Studenti FER-a jučer su imali priliku čuti iskustva s izvozom softvera iz prve ruke zahvaljujući nekoliko tvrtki članova CISEx-a, koje su u sklopu App Start Contesta podijelila svoja znanja.
(Foto - s lijeva na desno: Damir Bulić - Meta Data, Ivan Klarić - Calyx, Tomislav Grubišić - iStudio, Tomislav Pokrajčić - Binaria, Luka Abrus - Pet minuta, Ivo Lukač - Netgen, Tomislav Car - Infinum i Tomislav Pokrajčić - Binaria)
Savjeti koji su se mogli čuti mogli bi se podijeliti u nekoliko skupina, pri čemu bi prva mogla biti ona oko izbora proizvoda.
Razvijajte ono za što postoji potražnja
Damir Bulić iz tvrtke Meta Data tako je sugerirao studentima da pročitaju knjigu The Lean startup koja savjetuje da se razvija ono za što se prethodno utvrdi da postoji potražnja. "Shvatite da vaše inicijalne ideje nemaju previše veze s onim što svijetu treba" rekao je Bulić i potom otkrio još jednu jednostavnu istinu: "stvari koje su tehnički teške za napravit nisu nužno one koje donose najviše novaca."
Jedan od puteva uspjeha je i produktizacija, no ona nije tako jednostavna upozorio je Tomislav Car koji je studentima objasnio kako je to ono kad "nešto napravite jednom i prodate deset puta".
Područja rad okupljenih su različita, pa je Bulić tako ispričao kako on radi package software koji se downloada, zbog čega je bitno imati web stranice na kojima se on prodaje. Pojasnio je kako treba ostaviti linkove na download siteovima - što je nekad bilo lakše nego danas, kako je za strano tržište potrebna izgradnja Google page ranka (dok je Bing nebitan), te kako site treba imati što više stranica sa što više targetiranih ključnih riječi. "Pogledajte što ljudi traže preko keyword researcha na Googleu - sinonime, povezane keyworde, izmislite što više stranica koje ćete automatski generirati" sugerirao je Bulić koji je naveo i mogućnost stvaranja što više linkova koji vode na site - uključujući i forume - uz zaključak kako će proprcionalno rastu traffica rasti i zarada.
Luka Abrus je za Shoutem rekao kako cijeli promet dolazi preko SEO-a, jer su na prva 2-3 mjesta na Googleu kad su u pitanju ključne riječi. Kad je u pitanju tvrtka Pet minuta, tada su za prve poslove jako pomogle preporuke dobivene dobrim obavljanjem prvog posla.
Kako odrediti cijene rada na globalnom tržištu i što je osnovna prednost nad Indijcima?
Jedna od tema bila je i ona o usporedbi s drugim narodima koje se bave s outsourcingom, kao i način na koji se formiraju cijene.
"Cijene u SAD-u su u prosjeku 120 do 140 dolara na sat" rekao je Abrus i rekao kako se oni nastoje pozicionirati ispod Argentine i Kanade, a iznad Indije. Argentinci i Kanađani imaju prednost jer se nalaze u istoj vremenskoj zoni kao i SAD, dok su Indijci jeftini, ali često ne odrađuju dobro poslove.
"Radili smo s njihovim project managerima na jednom projektu i to je bio totalni kaos" rekao je Abrus za Indijce napominjući kako naravno ima izuzetaka. "Indijci ne razumiju end usera i ne razmišljaju kao krajnji korisnici" rekao je Abrus koji je zaključio kako Indijci mogu savršeno replicirati neki site, ali se gube kad trebaju razmišljati kako će to korisnici koristiti.
"Probao sam zaposliti neke Indijce" nastavio je Bulić koji je istaknuo kako je problem što nikad ne postavljaju podpitanja, kako uvijek odgovaraju s "yes sir" neovisno o tome razumiju li ili ne i kako im je najbitnije da ih platite i da oni nešto isporuče. "Sve im treba reći" dodao je Car navodeći kako im samima neće pasti napamet neke osnovne stvari poput toga da se site ne smije učitavati pola minute ako im se to ne kaže.
"Mi smo prvo uzeli strane cijene i smanjili ih 10 posto, no to je bilo preskupo - stranci od nas očekuju naše cijene ili malo veće" rekao je Grubišić navodeći kako su na kraju poduplali cijene iz Hrvatske (koje po njegovoj izjavi iznose 250-300 kuna za sat) i kako to prolazi.
"30 posto manje cijene nego u Europi su ok, ali morate dokazati da ste dosta bolji od Indijaca" rekao je Lukač, dok je Bulić koji prodaje proizvode rekao kako će ljudi dati novac ako im proizvod rješava problem koji imaju. Ipak - oni koji kupuju nešto za 20 dolara puno više gnjave od onih koji kupuju nešto za 400 dolara.
Kad su u pitanju cijene, mogli su se čuti i zaključci kako brand omogućava podizanje cijena, a dobro dođe i status Internet celebrityja nastupom na konferencijama, vođenjem dobrog bloga i slično.
Što se plaćanja tiče, Abrus je preporučio rješavanje problema wire transfera koji je njihovim partnerima u SAD-u odmah dao više povjerenja u njihovu tvrtku.
Tijekom rasprave mogla su se čuti i brojni drugi savjeti koji su varirali od savjeta o ispijanju piva s partnerima do toga da treba zlorabiti interes medija za uspjeh tvrtki kojima upravljaju mladi. Navedene tvrtke i njihovi vlasnici pokazali su kako svijet izvoza doista traži kreativnost i stalno testiranje situacija kako bi se odredilo što prolazi a što ne, a posebno će biti zanimljivo vidjeti nastavak njihovog širenja. A osim globalno, navedene tvrtke se šire i regionalno - Infinum odnedavno ima podružnicu u Ljubljani, iSTUDIO u BiH (a uskoro) i u Srbiji.
