Reportaža: Tehnološki park Zagreb

Reportaža: Tehnološki park Zagreb

Tehnološki park Zagreb posjetili smo na poziv direktora Marijana Ožanića kako bi popričali s nekoliko poduzetnika u Parku i vidjeli koliko su zadovoljni pruženim, što je u Parku dobro, na čemu bi se još moglo poraditi i kako uopće doći u takvo okruženje bogato inovativnim tvrtkama.

Prednost na hrvatskom tržištu imaju strani proizvođači
Marijan Ožanić, Razvojna agencija – Tehnološki park Zagreb


(Marijan Ožanić, direktor Tehnološkog parka Zagreb - fotografija snimljena mobitelom Nokia C7)

Što je Tehnološki park Zagreb?
To je poduzeće u vlasništvu Grada Zagreba, osnovano sa zadatkom da potiče poduzetništvo na području visokih tehnologija i razvoja proizvoda. Tehnološki park je sada dio trgovačkog društva Razvojna agencija Zagreb-TPZ d.o.o.

Što Park radi kako bi promicao poduzetništvo?
Pratimo buduće poduzetnike već od srednje škole, iz fondova grada Zagreba financiraju se inovacije mladih – znamo najbolje mlade inovatore u toj dobi. Pratimo mlade i tijekom fakulteta. Naša zadaća je „stvarati“ poduzetnike, davati im potporu u rastu i razvoju  i pomoći im da otkriju poduzetničku „žicu“ na razgovorima, seminarima…

Zašto neke tvrtke koje dolaze imaju pravo na subvenciju?
Kad su u pitanju razvoj i izvoz, potrebna su velika ulaganja. Sajmovi u Moskvi, Munchenu, Berlinu… Znate li kako je to plasirati robu u Indoneziju? Javljaju se veliki troškovi koji iscrpljuju male tvrtke, takvima treba pomoći. Kako bi se nešto izvezlo treba biti bolji od svjetskih firmi. Za konkurentan proizvod potrebne su inovacije i ideja, mnogo znanja, mnogo rada i novaca. Tvrtke ovdje dobiju financiranje inovacija i razvojnih projekata, savjetničke usluge, seminare, pomoć da proizvod bude vrhunski.

Apsurdno je i da za dobiti posao u Hrvatskoj postoje „patološki“ uvjeti – prednost na hrvatskom tržištu imaju strani proizvođači – to nije normalno. A na hrvatskom tržištu firme ubija i nelikvidnost.

Zato se treba okrenuti izvozu, mada ni to nije lako – veleposlanstva u stranim državama imaju gospodarske savjetnike kojima je posao pomoći, ali se često to uopće ne radi. HGK radi na tom području, ali te aktivnosti moraju biti intenzivnije.

Hrvatsko gospodarstvo je u krizi jer premalo izvozi, jer je premalo konkurentnih proizvoda, i jer se puno proizvodnje ugasilo. Proizvode za izvoz stvaraju Končar i tehnološki parkovi, a ne banke ili HT i to je problem hrvatskog gospodarstva.

Vratimo se na Tehnološki park. S obzirom na komentare tvrtki u Parku, čini se da je glavni problem nedostatak prostora?
Park je osnovao Končar 1994., a 1998. ga je otkupio Grad Zagreb. Ima samo 1000 kvadrata, Končar nam je iznajmljivao dodatni anex od 162 kvadrata, ali nas je nedavno izbacio iz njega. Iskreno se nadam da će Grad Zagreb uskoro izgraditi novi, veliki tehnološki park. Moj san je da umjesto raznih shopping centara na rubovima Zagreba imamo tehnološke parkove sa po 200-injak naših poduzetnika koji će proizvoditi proizvode za strano tržište.
Veseli me kada vidim lijepe zgrade koje su sagrađene u Osijeku, Varaždinu i Rijeci za potrebe njihovih tehnoloških parkova.

Ali vrijednost Tehnološkog parka Zagreb nije u zgradi, staklenim zidovima i prozorima i mramornim štengama“, već samo u poduzetnicima i njihovim rezultatima, našim uslugama i znanju koje pružamo poduzetnicima

Koliko tvrtki ima priliku doći u Park u godinu dana i kako to učiniti?
U prosjeku godišnje odu dvije i dođu dvije tvrtke. Ljudi se samo trebaju javiti ( na tel. 3667 101 ili m.ozanc@raza-tpz.hr) i doći na razgovor. Naša su vrata uvijek otvorena. Imamo stroge kriterije za ulazak u Tehnološki park. Tražimo tvrtke koje imaju inovativne proizvode, koje mogu izvoziti, zapošljavati  i koje imaju potencijal rasta i razvoja. U Park primamo isključivo tvrtke hrvatskih vlasnika.

Bilo je i kritika na račun Parka, što biste izdvojili kao njegovu dobru stranu?
U Parku imamo dobar rezultat sa stanovišta izvoza, inovacija  i razvoja novih proizvoda. Poduzetnici iz Tehnološkog paka Zagreb svoje proizvode izvoze u 48 zemalja svijeta, za svoje inovativne proizvode dobili su 11 patenata i 138 nagrada na izložbama inovacija u svijetu. U Tehnološkom parku svake godine razvije se i na tržište plasira 25 do 40 novih proizvoda. U mnogim drugim Parkovima poput onoga u Trstu ili najbližeg u Mađarskoj nedostaje inovacija.

Kakvu suradnju imate s drugima Parkovima u Hrvatskoj?
Dobru, to su sve naši kolege, svi smo na zajedničkom poslu  i trebamo surađivati i izmjenjivati iskustva. Većinu tehnoloških parkova u Hrvatskoj je osnovao BICRO, što u našem slučaju nije ni bilo moguće, jer postojimo duže nego BICRO.

Koje IT tvrtke posluju u Parku, osim Utilisa?
Citus, Cyclops, Mag informatika, Sial, Mobendo, Callidus domus a možemo ubrojiti i Myrio iako to nije IT tvrtka u potpunosti. A sve ostale tvrtke u svojim proizvodima imaju jaku IT komponentu.

I za kraj, jesmo li preskočili neku bitnu temu?
Bitno je znati da je put izlaska iz krize u proizvodima za strano tržište, i to proizvodima temeljenim na znanju. Tehnološki parkovi u tome imaju važnu ulogu, trebaju davati poduzetnicima potporu u cijelom procesu stvaranja inovativnih proizvoda konkurentnih na stranom tržištu.

Da nas Park nije ugnjavio ne bi imali certifikate i državne potpore
Goran Polonji i Zdenko Ćorić, Utilis



(Goran Polonji i Zdenko Čorić, Utilis - fotografija snimljena mobitelom Nokia C7)

Koliko dugo je Utilis u Tehnološkom Parku Zagreb i kako ste saznali za Park?
Tu smo već osam godina, krenuli smo u jednoj sobi i došli do 100 kvadrata, s tri zaposlenika porasli smo na osam. A sad kako smo saznali - jedan prijatelj je radio u firmi koja je bila ovdje, kad smo pokrenuli Utilis prvo smo bili u dnevnoj sobi, potom u stanu a onda smo došli u Park.

Čime se Utilis bavi?
Dvije su temeljne djelatnosti, razvoj softvera (odnosno web aplikacija) te informatičkom sigurnošću i revizijom informacijskih sustava. Uglavnom to radimo u bankama, ali i drugim tvrtkama. U početku nam je izvoz činio 80 posto, u međuvremenu je ostao je na sličnoj ili većoj apsolutnoj razini kao i prije ali je zbog rasta poslovanja u Hrvatskoj pao na 40 do 50 posto. Glavne države u koje izvozimo su Švicarska, Njemačka i Slovenija.

Koje povlastice i prednosti Parka koristite?

Kako smo tu više od sedam godina, više nemamo pravo na povlašteni smještaj ali to i nije najbitniji kriterij, veća prednost je povezivanje ljudi unutar Parka. Kad smo dolazili 2002. Godine dosta ljudi se bavilo izradom web stranica pa smo morali objasniti direktoru Ožaniću kako je ovo što radimo tada bilo nešto novo i ukazati na razliku s obzirom da su u to vrijeme mnogi ljudi positovjećivali naš posao s izradom web stranica.

Svi znamo – važno je imati certifikate, treba ići na sajmove, treba iskoristiti državne potpore, ali nitko nema vremena time se baviti. Vodstvo parka toliko nas ugnjavi s tim stvarima da je lakše popustiti i napraviti ih što onda bude sjajan rezultat.

Prednost su i besplatni seminari za poduzetnike
Zdravko Ivančić, Numikon



(Zdravko Ivančić, Numikon - fotografija snimljena mobitelom Nokia C7)

Čime se Numikon bavi, kad je došao u Park i kako ste saznali za njega?

Numikon se bavi mehaničkim proračunima strojarskih konstrukcija, za Park sam saznao preko kolega s kojima sam surađivao, a koji su već bili ovdje. Polovicom 2007. godine nakon šest mjeseci se otvorilo mjesto u Parku pa sam stigao.

Što su prednosti koje ste dobili dolaskom?
Za razliku od stana u kojem sam bio prije, ovdje se uvijek nešto događa. Dobro je što se dobivaju informacije o natječajima, kad mi nešto treba znam kod koga to mogu naći, da mi netko ponudi ekskluzivni prostor ne bih otišao. Jedna od velikih prednosti su i besplatni seminari za poduzetnike.

Što bi moglo biti bolje?
Organizacija zaslužuje bolji prostor od ovoga.

Poslujete li u Hrvatskoj ili u inozemstvu?
Radili smo tri projekta za švicarsku firmu u Iranu (90 posto izvoz), pregovara se o novim poslovima, ali ovise o političkoj situaciji, a otvaraju nam se i nova tržišta.

Bilo bi dobro kad bi se prostor fleksibilnije pregrađivao
Ivana Maršić, Myrio



(Ivana Maršić, Myrio - fotografija snimljena mobitelom Nokia C7)

Čime se bavi Myrio i koliko dugo ste u Parku?
Tvrtka posluje godinu dana, sredstva smo dobili od BICRO-a koji je prepoznao projekt kao inovativan, dobili smo VIDI inovation award u prosincu 2009. godine, a u Parku smo tek nekoliko mjeseci.

Što Vaš proizvod predstavlja?
Namijenjen je poboljšanju procesa trgovine kao stimulacija dodatne prodaje, kupcima omogućuje da se lakše snađu u dućanu, dućanima pomaže kroz cross-sell i up-sell.

Gdje se koristi?
Za sada imamo pilot projekt u Diesel dućanu u Frankopanskoj koji je polučio dobre reakcije, ali ciljamo na strana tržišta?

Neko konkretno?
Za početak europskom prvenstveno ciljamo na modne trgovine, ali i na bilo koji retail. Cilj su nam velike trgovine i lanci.

Kako mislite stupiti u kontakt s inozemnim tvrtkama?
Živila sam vani pa to malo pomaže, ali više se oslanjam na kontakte koje smo tu ostvarili a koji će nas povezati s centralom i preporučiti. U Hrvatskoj je problem jer je jako puno franšiza a malo tvrtki koje imaju sjedište tu.

Koja je razlika između Tehnološkog parka i OffSpacea? Što bi se moglo unaprijediti u Parku?
Nije usporedivo, ovo drugo su komercijalni uredi i neusporedivo su skuplji, bilo bi dobro da se i ovdje kao u OffSpaceu može unajmiti prostor na jedan sat ili dan. Bilo bi dobro i kad bi se moglo imati više prostora i kad bi se koristile fleksibilne police za pregrađivanje kako bi se po potrebi mogao stvoriti koncept otvorenog prostora.

Više nam je pomogla jedna švedska tvrtka nego hrvatska država
Šime Zonjić, Protektor


(Šime Žonjić, Protektor - fotografija snimljena mobitelom Nokia C7

Čime se bavite i koliko dugo ste u Tehnološkom parku?
Osnovani smo prije 18 godina, šest godina smo u Parku, bili smo tu i nekad prije, otišli smo pa se opet vratili. Trenutno radimo na razvoju nekoliko meteoroloških instrumenata za  jednu švedsku tvrtku.  Najsloženiji među njima je svakako razvoj instrumenta za mjerenje visine oblaka pomoću laserske zrake. Takve instrumente radi pet – šest tvrtki u svijetu, a mi se nadamo da ćemo nakon razvoja dobiti i serijsku proizvodnju za tog naručitelja iz švedske.  Radimo i druge visokotehnološke proizvode, recimo displayi sa svjetlećim diodama na naplatnim kućicama su isto naš proizvod.

Kako Vam Tehnološki park pomaže?
Okruženjem, izložbama, subvencijama, s papirima, pozitivnom atmosferom…

Koliko Vam je bitno prisustvo drugih tvrtki?
Pa ako bi ocjenjivao na ljestvici od jedan do pet, rekao bih tri do četiri. Bilo bi dobro da ima još i više tvrtki, ali pomaže i Končarevo okruženje. Inače, u našoj proizvodnji mi surađujemo s 20-ak i više tvrtki u Hrvatskoj za svaki naš proizvod.

Što bi moglo biti bolje?
Bilo bi lijepo kad bi imali veću potporu države. Zapošljavali smo 6-10 ljudi, da je lakše dobiti kredit sad bi nas bilo 20. Kad trebate kredit za auto dobije se u pet minuta, kad trebate kredit za proizvodnju, morate imati isti iznos novca koliki vam i treba. Zamjeram državi što ne pruža veću potporu nama proizvođačima umjesto trgovcima i preprodavačima. I ne Plivi ili Ini, nego nama malim proizvođačima, u mnogo država gospodarstvo su podigle male tvrtke. Veću pomoć dobili smo od švedske tvrtke s kojom surađujemo nego od domaćeg aparata. Kad nismo imali za platiti PDV tražili smo odgodu, dobili smo odbijenicu – gdje je tu potpora države? Osjećamo se kao tvrtka drugog reda jer neki duguju po 6-7 milijuna kuna i njih se ne dira jer su veliki. Reda mora biti u svakoj državi ali bi državni aparat morao imati puno više sluha za svako potencijalno radno mjesto s obzirom na situaciju u kojoj se nalazi naše gospodarstvo.

- - - IZDVOJITE MINUTU I PODRŽITE REP.HR - - -

Ako redovito posjećujete rep.hr, vjerojatno ste svjesni da objavljujemo niz članaka koji sadrže zanimljive i društveno korisne informacije. Nastojimo ukazati na nepravilnosti i prevare, promovirati uspjehe informatičara na natjecanjima, predstaviti nove projekte i inicijative i pružiti niz drugih informacija. Iako portal ima određene marketinško-prodajne aktivnosti, proizvodnja takvog sadržaja košta i - kao i drugim medijima - dodatni izvor prihoda pomogao bi u daljnjem rastu i razvoju. Brojni portali uveli su proteklih mjeseci zaključavanje članaka i pretplatu, a mi smo se odlučili za opciju dobrovoljnih priloga za koje se izdaju računi.

Podržati nas možete već s pet kuna, na što trebate potrošiti manje od minute. Dovoljno je izabrati sličicu s jednim od ponuđenih iznosa, a nakon toga u novom prozoru izabrati način plaćanja. Radi jednostavnosti i brzine plaćanja, podržane su mobilne aplikacije KEKS Pay, Aircash i Settle te kriptovalute. Uplata se realizira putem partnerske tvrtke Neoinfo i sustava mobilepaymentsgateway.com Sustav za plaćanja je trenutnu u testnoj fazi te se ispričavamo ako u početku bude nekih nesavršenosti. Ako uočite nekakav nedostatak ili vas zanima više informacija o sustavu možete nas kontaktirati na info@rep.hr

Izaberite iznos podrške: