PRS for Music organizacija za zaštitu autorskih prava glazbenika, odnosno britanska verzija ZAMP-a, objavila je podatak prema kojem je rast prihoda od online servisa za prodaju i streaming glazbe skočio za 45,3 posto u 2011. godini.
Prema informacijama britanske neprofitabilne organizacije za zaštitu autorskih prava glazbenika, ukupan iznos isplaćenih naknada porastao je za 3,2 posto u 2011. godini i iznosi 635 milijuna funti (5,7 milijardi kuna). On je ostvaren prvenstveno zahvaljujući prihodima prikupljenim od digitalnih servisa za distribuciju glazbe u mp3 formatu, od kojih su najpopularniji Spotify i iTunes, čime se djelomično neutralizirao pad zarade klasične diskografije od 13,3 posto. Direktor PRS for Music organizacije Robert Ashcroft izjavio je za Guardian kako web servisi koji pružaju građanima pristup legalnoj glazbi, za koju su podmireni svi oblici naknada, polako zauzimaju sve bolju poziciju na tržištu i uspješno se suprotstavljaju ilegalnoj distribuciji piratskih datoteka, pogotovo nakon provedenih akcija protiv najvećih stranica za razmjenu sadržaja Pirate Bay i Megaupload. Međutim, unatoč naglom skoku popularnosti legalnih online servisa, Ashcroft je to tržište okarakterizirao kao novo i u povojima.
Digitalni glazbeni servisi u Hrvatskoj ne egzistiraju zbog visoke stope piratstva
Situacija na hrvatskom tržištu je ipak znatno nepovoljnija, pogotovo jer najveći Internet glazbeni servisi poput navedenih iTunesa i Spotifya nisu dostupni kod nas, a prema izvješću ZAMP-a za 2010. godinu kategorija MP3 jukeboxi ostvarila je udio od samo 0,46 posto u ukupnim naknadama za glazbenike, dok je prihod od klasične diskografije iznosio 2,07 posto. Daleko najviše prihoda se ostvarilo od prava izvođenja na javnim mjestima (37,05 posto), televizije (28,3 posto), te radijskih postaja (18,69 posto). Za slabu prodaju digitalne glazbe u ZAMP-u okrivljuju vrlo visoku stopu piratstva u Hrvatskoj koja, prema informacijama na službenim stranicama iznosi i do 99,9 posto kad su u pitanju mp3 datoteke, što je i razlog zbog kojeg se najpopularniji online servisi ne odlučuju otvoriti prema našem tržištu. "Streaming servisi pak poput Spotify-a s nama su više komunicirali, te izrazili određeni interes za dolaskom na ovo tržište. No, uz to su nezaobilazno išla pitanja o stopi piratstva u zemlji, veličini tržišta, angažmanu državnih institucija na suzbijanju piratstva koje izravno šteti razvoju legalne ponude. Inozemnim servisima i investitorima u ovaj projekt visoka stopa internetskog piratstva očito predstavlja veliki problem. Potrebna je sveobuhvatna suradnja i državnih institucija, i udruga za kolektivno ostvarivanje prava, ali i samih građana", piše na u obavijesti na stranicama ZAMP-a. Pozitivan pomak donijelo je nedavno otvaranje Deezera za područje istočne Europe, međutim ostaje vidjeti koliki uspjeh će takav servis postići na hrvatskom tržištu.
