Agencija za elektroničke medije odgovorila je na rep.hr-ovih zahtjevnih 11 pitanja vezanih uz uvođenje 'poreza' na portale.
Naša prvotna ideja bila je napraviti intervju s nekim iz Agencije, što je odbijeno zbog manjka (njihovog) vremena, a potom smo pričekali 25 dana povremeno podsjećajući Agenciju da još nisu odgovorili na pitanja. Odgovori su konačno tu, a podnaslovi u članku otkrivaju najvažnije informacije:
Je li neki site portal odlučivat će stručne službe
1. S obzirom da po mišljenju nekih vlasnika web stranica definicija portala nije dovoljno jasna, tko će procjenjivati koje web stranice su portali, odnosno trebaju li se one prijaviti ili ne?
Sukladno članku 2. Zakona o elektroničkim medijima elektroničke publikacije su: urednički oblikovane internetske stranice i/ili portali koji sadrže elektroničke inačice tiska i/ili informacije iz medija na način da su dostupni širokoj javnosti bez obzira na njihov opseg.
S obzirom da je obveza prijave utvrđena Zakonom o elektroničkim medijima, za čije je provođenje zadužena Agencija za elektroničke medije, Stručne službe Agencije prosuđivat će da li se web stranica smatra elektroničkom publikacijom ili ne sukladno navedenom. Kako čl.10 Zakon o elektroničkim medijima navodi da je pojedina pitanja odnosno područja iz Zakona moguće urediti koregulacijom ili samoregulacijom to ostavlja mogućnost da se u budućnosti uredi i na drugačiji način ako se za tako nešto stvore uvjeti.
Fizičke osobe - kod javnog bilježnika
2. Prilikom prijave traži se pečat. Što je s portalima čiji us vlasnici fizičke osobe, a zahvaljujući npr. Google oglasima ostvaruju prihod?
U tom slučaju dovoljan je potpis ovjeren kod javnog bilježnika.
Obveza vođenja računovodstvene evidencije
3. Je li osnovica ukupni godišnji prihod tvrtke u čijem vlasništvu je portal ili samo onog dijela prihoda koji predstavlja prihod samog portala?
Osnovicu predstavlja samo prihod po osnovi obavljanja djelatnosti elektroničkih publikacija. Ukoliko poslovni subjekt obavlja jednu ili više djelatnosti mora voditi računovodstvene evidencije na način da se mogu utvrditi prihodi ostvareni od svake djelatnosti pojedinačno.
3b. Znači li to da je osnovica za tportal cijeli prihod Hrvatskih komunikacija?
Odgovoreno u prethodnom pitanju.
4. Moraju li tvrtke koje posjeduju televizijske ili radijske programe (pa već po toj osnovi plaćaju Agenciji) plaćati i za svoje portale? (i - ovisno o odgovoru na treće pitanje) što je osnovica?
Osnovica je ukupan bruto prihod ostvaren od portala. Također je potrebno voditi odvojeno knjigovodstvo kao što je navedeno u odgovoru br. 3.
Što sa sredstvima i koliko će se prikupiti?
5. Na što Agencija planira utrošiti sredstva prikupljena od portala?
Ovaj, kao i svi ostali prihodi predstavljaju sredstva za rad Agencije te se sukladno financijskom planu troše za obavljanje poslova koji proizlaze iz Zakona. Iz tog razloga se ne može dati jednoznačna struktura troškova po osnovi elektroničkih publikacija, jer će oni sudjelovati u svim bitnim aktivnostima Agencije. Također treba reći da Agencija prvi prihod po osnovi elektroničkih publikacija očekuje tek polovicom 2011.
6. Ima li Agencija nekakvu procjenu o visini iznosa koja će se prikupiti na navedeni način?
Obveza plaćanja stupila je na snagu novim Zakonom o elektroničkim medijima („Narodne novine“ broj 153/09) te su portali dužni do 1. svibnja 2011. godine dostaviti podatke o prihodu ostvarenom u prethodnoj godini. Nakon toga datuma raspolagati ćemo s konkretnijim podatkom .
7. Imaju li portali kakve koristi od Agencije?
Agencija za elektroničke medije je samostalno regulatorno tijelo te ima obveza koje proizlaze iz Zakona o elektroničkim medijima.
Pružatelji elektroničkih publikacija mogu isto kao i svi ostali pružatelji medijskih usluga koristiti usluge Agencije i njenih stručnih službi u rješavanju problema u domeni Agencije.
8. Hoće li i portali imati pravo na sredstva iz Fonda za pluralizam?
Članak 64. Zakona o elektroničkim medijima propisuje da će se sredstvima Fonda poticat proizvodnja i objavljivanje audiovizualnih i radijskih programa nakladnika televizije i/ili radija na lokalnoj i regionalnoj razini koji je od javnog interesa, te audiovizualni i radijski programi nakladnika neprofitne televizije i/ili radija.
Sukladno navedenome, prema postojećem Zakonu, pružatelji elektroničkih publikacija nemaju pravo na sredstva Fonda, ali je prijava u Upisnik kojeg vodi Agencija potrebna za sudjelovanje u nekim drugim natječajima.
9. Na koji način će Agencija vršiti kontrolu neprijavljenih portala?
Nakon što Agencija završi s aktivnostima vezanim uz prijavu portala vjerojatno će ostati određeni broj pružatelja elektroničkih publikacija koje nisu prijavljene i zato poduzimamo različite akcije kako bi njihov broj bio što manji. Jedna od njih je i javna objava osnovnih podataka o pružateljima elektroničkih publikacija, nastojati ćemo potaknuti i njihove kvalitetnije strukovno organiziranje, te pojačati suradnju sa srodnim institucijama.
O kaznama odlučuje sama Agencija
10. Kada će se kazne za neprijavljene portale tolerirati, a kada će se naplaćivati, tko određuje visinu kazne i po kojoj osnovi?
Visina kazni i osnova utvrđeni su člankom 83. Zakona o elektroničkim medijima., a o njihovoj visini odnosno „težini“ prekršaja odlučuje Vijeće za elektroničke medije.
11. Je li Agencija u nekom trenutku direktnim kontaktom ili putem sredstava javnog priopćavanja upozorila javnost na donošenje Zakona/pravilnika koji propisuje kazne za neprijavljene portale? (Ako može precizno kada ste to učinili i kojim putem)
Navedeno nije nova odredba već ona postoji još od 2003, a u Zakonu o elektroničkim medijima 153/09 je samo neznatno izmijenjena. Ne ulazeći daleko u povijest, Agencija je samo u posljednjih mjesec dana komunicirala sa 10-tak tiskanih i elektroničkih medija, uključujući i TV, na temu elektroničkih publikacija, a kako smo naveli Agencija će sukladno svom planu nastaviti sa različitim akcijama.
