U organizaciji Sveučilišnog računskog centra - SRCE, 1. i 2. travnja 2019. održana je stručna konferencija pod nazivom: Dani e-infrastrukture - Srce DEI 2019.
DEI je ujedno bila i uvodna konferencija projekta Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak- HR-ZOO. Okupila više od 350 stručnjaka koji su tijekom dva dana raspravljali unutar četiri tematska područja - znanost i tehnologija, informacijski sustavi, digitalni repozitoriji i komunikacija u znanosti te novi alati i tehnologije u obrazovanju. Ipak, glavnina programa bila je usmjerena na predstavljanje projekta HR-ZOO.
Otvaranju su prisustvovali brojni uglednici i gosti predstavnici Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Središnje agencije za financiranje i ugovaranje, Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, brojni rektori, prorektori, dekani, prodekani i njihovi suradnici s hrvatskih sveučilišta i visokih učilišta te čelnici s partnerskih ustanova na projektu HR-ZOO.
U uvodnom obraćanju dr. sc. Zoran Bekić, ravnatelj Srca naglasio je da se „izgradnja HR-ZOO ozbiljno zahuktava te da je ova konferencija dobra prilika da se svi detaljno upoznaju s planovima i ciljevima tog našeg zajedničkog oblaka u kojem nam uskoro predstoji suradnja i zajednički rad“.
„Vrlo pojednostavljeno govoreći, nastavio je, „mi HR-ZOO vidimo kao novu generaciju e-infrastrukture obrazovnog i istraživačkog sustava u Hrvatskoj, pa je utoliko svaka tradicionalna tema konferencije Srce DEI ujedno i tema vezana uz HR-ZOO, a vrijedi i obratno - sve vezano uz HR-ZOO ima izravan utjecaj na sva područja i teme koje već tradicionalno raspravljamo na našim DEI konferencijama i koje su vezane uz postojeće i nove usluge Srca."
Okupljenima se obratio i državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja dr. sc. Tome Antičić koji je naglasio da je projekt HR-ZOO jedan od ključnih projekata za budućnost Hrvatske, jer osigurava da se i u Hrvatskoj rade projekti koji su na tragu vodećih trendova i aktualnih tema u Europi i svijetu.
Okosnicu otvaranja i uvodnog dijela konferencije činila su tri pozvana predavanja koja su ove godine održali međunarodno prepoznati mladi hrvatski znanstvenici doc.dr.sc. Rosa Karlić, prof.dr.sc. Jan Šnajder i dr.sc. Vibor Jelić, koji su u svojim predavanjima istaknuli i važnost izgradnje Hrvatskog znanstvenog i istraživačkog oblaka. Doc.dr.sc. Rosa Karlić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održala je predavanje pod nazivom „Od bioinformatike do personalizirane medicine“, prof.dr.sc. Jan Šnajder s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, predavanje pod nazivom „Strojno učenje i obrada jezika: modeli koje razumijemo i modeli koji nas razumiju“, a dr.sc. Vibor Jelić s Instituta Ruđer Bošković, predavanje „Osluškivanje radiovalova iz dalekog svemira“. Svo troje predavača složilo se da njihova istraživanja prikupljaju i obrađuju velike količine podataka te da stoga trebaju infrastrukturu koja se gradi kroz projekt HR-ZOO.
Ta pozvana predavanja o tri propulzivna područja znanosti bila su vrlo inspirativan uvod u predstavljanje projekta HR-ZOO, jasno ilustrirajući potrebu moderne znanosti za e-infrastrukturom i uslugama koje donosi HR-ZOO. Predstavljanje ciljeva i očekivanih rezultata projekta, te dinamiku predstojećih aktivnosti je u svojem predavanju izložio Ivan Marić, zamjenik ravnatelja Srca i voditelj projekta Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak.
Projekt HR-ZOO sufinancira Europska unija s oko 200 milijuna kuna kroz Europski fond za regionalni razvoj. Na projektu je šest partnera . sveučilišta u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu, Institut Ruđer Bošković i CARNet. Projekt predviđa uspostavu mreže sjedišta u četiri spomenuta grada, a predstavljat će distribuiranu nacionalnu e-infrastrukturu računalnih, spremišnih i mrežnih resursa različitih namjena.
„Korištenje zajedničkih nacionalnih resursa omogućit će značajne uštede te potaknuti kulturu dijeljenja resursa i podataka. Uspostava specijaliziranih timova vrhunsko osposobljenih stručnjaka tzv. e-znanstvenika predstavljat će novi organizacijski oblik korisničke podrške znanstvenicima i istraživačkim projektima, kako bi olakšao rad znanstvenika s vrhunskom tehnologijom koja im je na raspolaganju, a s ciljem poboljšanja kvalitete i relevantnosti samih istraživačkih aktivnosti“, istaknuo je Ivan Marić.
Drugi radni dan konferencije stavio je programski naglasak na drugi veliki projekt, a to je izgradnja Informacijskog sustava o hrvatskoj znanstvenoj djelatnosti (CroRIS) u okviru projekta Znanstveno i tehnologijsko predviđanje. Predstavljeno je stanje na projektu CroRIS te prezentirano idejno i izvedbeno rješenje.
Konferenciju je zatvorilo posljednje pozvano predavanje pod nazivom „Federated identity management for research; the key is collaboration“ koje je održala pozvana predavačica iz Švicarske, Hannah Short iz Europske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN, European Organisation for Nuclear Research). U predavanju je istaknuta važnost sustava elektroničkih identiteta u istraživačkim zajednicama te nužnost daljnje suradnje zajednice u razvoju i osiguravanju interoperabilnosti elemenata autentikacijske i autorizacijske e-infrastrukture.
Konferencija se bavila i ostalim aktualnim temama u sustavu znanosti i visokog obrazovanja kroz četiri glavna tematska područja gdje su sudionici konferencije imali priliku saznati novosti i iskustva vezana za implementaciju institucijskih repozitorija u Dabru (Digitalni akademski arhivi i repozitoriji) te unaprjeđenja koja provode i izazove s kojima se susreću uredništva znanstvenih i stručnih časopisa u Hrčku (Portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa). Tema koja je razmatrana u niz predavanja bila je interoperabilnost informacijskih sustava pa su tako prikazani primjeri povezivanja i unaprjeđenja informacijskih sustava iz Srca, Agencije za znanost i visoko obrazovanje, Instituta Ruđer Bošković i Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu.
Na konferenciji se aktivno raspravljalo o važnosti razvoja digitalnih kompetencija nastavnog osoblja u visokim učilištima te su razmatrani učinkoviti načini vrednovanja e-kolegija, što je vrlo aktualna tema za svaki moderni obrazovni sustav.
„Ove godine održano je šesnaest različitih radionica na kojima su sudionici imali priliku steći praktična znanja, ali i raspravljati o svojim iskustvima vezanima uz različite komponente e-infrastrukture i mogućnosti primjene tih komponenti u njihovom okruženju“, naglasila je predsjednica Programskog odbora konferencije Sabina Rako.
Konferencija Srce DEI jedinstveno je mjesto okupljanja zajednice koja brine za razvoj e-infrastrukture u sustavu znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj s ciljem njenog daljnjeg kvalitetnog i stabilnog razvoja.
Detaljan program i dodatne informacije može se pronaći na http://dei.srce.hr/.
