Fakultet elektrotehnike i računarstva i Inovacijski centar Nikola Tesla predstavili su danas Nuqleus, deep-tech venture builder u koji će se integrirati FER-ov studentski inkubator SPOCK.
Proteklih godina SPOCK je radio sa studentima, istraživačima i znanstvenicima i uspiopotaknuti znanstvenu zajednicu zajednicu na razmišljanje o startupima i komercijalizaciji te su iz njega u protekle dvije godine izašla četiri deep tech startupa. Sada se SPOCK širi na Nuqleus, program koji se zasniva na dijeljenju znanja i resursa između partnera, odnosno nudi najbolje od znanstveno-istraživačkih institucija, etabliranih tvrtki i uspješnih startupa s ciljem razvoja novih deep-tech startupa. Program Nuqleusa baziran je na programu SPOCK-a koji se odnosi na validaciju ideje i edukaciju uz nadogradnju jednom predfazom i jednom postfazom kojima će zaokružiti model venture buildinga. U prvoj fazi to znači povezivanje s industrijom i ideaciju, a u zadnjoj fazi – poslovni razvoj i razvoj proizvoda.
"Nedostaje sinergija. Svi sastojci su tu, ali ne djelujemo dovoljon povezano" -rekao je na predstavljanju Matija Srbić, izvršni direktor Nuqleusa, pojasnivši neke od motiva za pokretanje Nuqleusa.
Najavio je kako će od sutra do 15. siječnja 2023. godine biti otvorene prijave sudionika -pojedinaca zainteresiranih za sudjelovanje u Nuqleusovom programu. Izabranih 40 sudjelovanje u programu započet će trodnevnim startup boot događajem koji će se u suradnji s Veleposlanstvom SAD-a održati od 8. do 10. veljače 2023. godine, a nastavit će se njihovim ulaskom u timove koji će raditi na izazovima koje su osmislile tvrtke partneri - AVL, Infobip, GDi, Rimac Technology, Končar Digital.
Na primjer, Infobipov prvi izazov je Kako približiti globalni metaverse inbox stručnjacima i alatima koje oni koriste, a drugi Kako možemo iskoristiti blockchin da bi omogućili krajnjim korisnicima upravljanje njihovim privatnim podacima.
Nakon predstavljanja Nuqleusa, uslijedio je panel na kojem su sudjelovali suosnivač Nanobita Alan Sumina, suosnivač Photomatha, Microblinka i svojevremeno Iskona Damir Sabol te prof.dr.sc. Ivan Petrović i prof.dr. Hrvoje Džapo s FER-a.
"Fakultet mi je dao uvid u to što će se događati u svijetu" - rekao je Sabol i dodao kako je to možda bila i najveća vrijednost koju je na njemu dobio. U poduzetničku karijeru je krenuo s Iskonom koji nije bio deep tech, ali su na njemu razvili neke projekte poput chat servisa koji su bili ispred svog vremena. Nakon toga se odlučio za razvoj softvera i projekt Računi.hr, a nakon je zahvaljujući znanju svojih suradnika i tehnologiji došlo do razvoja proizvoda koji drugi nisu imali, kojisu bili ključni za razvoj Photomatha i Microblinka. U tome mu je pomogao i novac dobiven od prodaje Iskona, zbog čega su imali osigurana sredstva u početnom stadiju..
Zaključio je kako je sad lakše dobiti investiciju nego ranije, ali je istovemeno puno teže doći do ljudi.
"Na FER-u sam skrivao informaciju da sam pokrenuo firmu, to tad nije bilo popularno" - rekao je Sumina. On misli kako je svugdje više kapitala, a današnji startupi imaju puno zreliji pristup i realna očekivanja od onih prije desetak godina. Ne očekuju kako će napraviti novi Facebook, nego pokušavaju napraviti nešto u određenoj niši i takvi startupi imaju po njegovom mišljenju najviše šanse.
Profesor Petrović komentirao je kako su prije desetak godina svi koji su doktorirali htjeli ostati na FER-u, dok je danas teško ikoga zadržati na post doktoraztu. U Nuqleusu žele razvijati firme zasnovane na dubokim tehnoogijama koje je teško kopirati i koje mogu imati dugoročni disruptivni efekt.
Najveća prepreka ozbiljnijem transferu tehnologije, odnosno licenciranju i osnivanju spin of kompanija bilo je to što je dosta istraživanja "ostalo u ladicama" - rekao je Džapo i pojasnio kako su sada napravili pravni okvir i smjernice kako bi to promijenili i spremni su ih podijeliti s drugim fakultetima.
Deep Tech treba dulji period do komercijalizacije konačnog projekta i to može biti problem, s obzirom da u Hrvatskoj često nedostaje kapitala. "Da mi nismo bili profitabilni, nas ne bi bilo. Sad je situacija dosta bolja, puno je više dionika na tržištu koji su zainteresirani za to, do kud će se to razviti je teško znati, ali isplati se probati" - rekao je Sumina,
Sabol je rekao kako je teško povezati istraživanja i komercijalizaciju, jer istraživači često ne znaju da su svojim istraživanjem nekome pomogli i koliko. "Uključen sam jer mislim da mogu prepoznati ima li nešto potencijala" - pojasnio je Sabol i istaknuo kako Hrvatskoj fali ljudi koji će na vrijeme prepoznati potencijal nečega. "To mi nismo imali, a sad sve više imamo kroz Venture Capital fondove i na-malo nas koji smo napravili neke exite" - dodao je Sabol.
"Nitko nije prorok da bi znao što će uspjeti. Treba probati puno stvari, a s prijašnjim znanjem možemo smanjiti postotak failova" - rekao je Sumina. "Za ulaganja moraš imati ozbiljni kapital" - dodao je Sabol i upozorio kako su to rizična ulaganja, koja lako mogu rezultirati i gubitkom. Istaknuo je kako je sklonost investitora i fondova riziku u Americi na znatno većoj razini nego u Hrvatskoj i Europi. "U Americi ćeš dobiti novac da bi postao uspješan, a u Europi kad si postao uspješan" - zaključio je Sabol.
