Okrugli stol o kriptoimovini održan je jučer u Hrvatskom saboru u organizaciji zastupnika MOST-a Zvonimira Troskota.
Na njemu su sudjelovali predsjednik Uprave Intercapitala Ivan Kurtović, član Uprave Zagrebačke burze Tomislav Gračan, član Uprave Hanfe Tomislav Ridzak, predsjednik UBIK-a Vlaho Hrdalo i direktor Electrocoina Nikola Škorić.
Zvonimir Troskot u uvodu se zapitao kako regulirati brzorastući Web3 svijet koji obuhvaća Metaverse, kriptovalute, tokene i druge novitete razvijene na temeljima decentralizacije. Tri ključne teme stola bile su odnos kriptoimovine prema tradicionalnim financijskim instrumentima, primjena kriptovalute i rizičnost ulaganja u kriptoimovinu.
Govoreći o odnosu kriptoimovine prema tradicionalnim financijskim instrumentima, Kurtović je rekao kako je financijska pismenost u Hrvatskoj dosta niska čak i za tradicionalne oblike imovine, a za kripto i više, zbog čega on misli kako industrija mora raditi na financijskoj pismenosti.
Zagrebačka burza koja je po riječima Gračana hiperregulirani financijski subjekt, svoju priliku vidi u stupanju MICA regulative (hrvatske odredbe o tržištima kriptoimovine, op.a.) na snagu. rekao je kako za ulaganje inače treba puno znati, dok je kriptosvijet nerazumljiviji od tradicionalnih oblika jer se radi o kompleksnoj tehnologiji teško razumljivoj prosječnom čovjeku. Teško je odrediti vrijednost imovine kriptocoina prema nekoj dionici, pa ta dva svijeta treba odijeliti kako bi ih se razumjelo - rekao je Gračan.
Postoji regulacija, ali puno manja nego kod tradicionalne financijske industrije
Ridzak je rekao kako postoji određena regulacija, ali još nema dodatnih zahtjeva kao što ima tradicionalna financijska industrija.
Hrdalo je rekao kako 19-godišnjaci fascinirani kriptotehnologijom žele sve odmah, a regulirani svijet zahtijeva neki proces koji traje. Podsjetio je kako su i tradicionalni financijski instrumenti nekad davno trebali vremena da se otklone dječje bolesti, a kriptoimovina je još uvijek nešto novo.
Škorić je dao primjer kako banke ne daju lombardni kredit na nekretninu, dok ga je na kriptoimovinu dobio brzo.
Primjena kripta: NFT, prijeboj i namira, stablecoini i povoljne međudržavne transakcije
U nastavku rasprave vezane uz primjenu kriptovaluta, Škorić je rekao kako je kripto egzistencijalno ugrožen još od nastanka, ciljajući na probleme poput toga da su sve banke njegovoj tvrtki zatvorile bankovni račun, a rekao je da isti problem imaju čak i kolege iz Zagrebačke burze.
"Dobar dio nas ne može ostvariti svoje pravo slobode poduzetništva zbog te mogućnosti banaka da biraju s kim će raditi" - rekao je Škorić i dodao da je vrijeme da se govori o tome zašto kripto industrija ne može ostvariti osnovni uvjet za rad.
Vlaho Hrdalo istaknuo je non-fungible tokene (NFT) - odnosno nezamjenjive tokene i pojasnio kako oni osim financijske vrijednosti imaju i svoje posebnosti jer svaki izgleda različito i imaju razna područja primjene. Ako se primjerice koriste kao ulaznice, ne može ih se iskopirati jer se svaki može iskoristiti samo jednom kao samo jedna ulaznica.
Ridzak je dao primjer prijeboja i namire koji se može napraviti brzo pomoću elektroničkog novca, a Gračan primjer Meksikanaca u SAD-u koji šalju novac u domovinu. Kad su u pitanju manji iznosi provizija obično bude prevelika, ali je uz korištenje stablecoina - elektroničkog dolara - ona mala. U ovom trenutku ograničenje brzine transakcija je problem, ali će se to vjerojatno riješiti u budućnosti.
Kurtović je spomenuo neimenovanu američku banku koja je testirala sustav namire na blockchainu, tokenizirala obveznice i omogućila pozajmice na znatno kraći rok nego je inače moguće.
Biste li torbu keša dali nepoznatim ljudima u Rijeci?
Govoreći o rizicima, Gračan je rekao kako do njih dolazi zbog velikog rasta cijene koji privuče ljude. Rekao je da je potrebno još edukacije i podržavanja, što je podržao i Hrdalo, koji je rekao kako ranije spomenuta MICA regulativa neće spriječiti sve prijevare, isto kao što ni regulacija u tradicionalnim financijama nije spriječila, ali će olakšati posao onima koji žele raditi regulirano.
Gračan je rekao kako će zahvaljujući njoj ipak biti više zaštite i informacija, a komentirajući nedavni slučaj BitLucky iz Rijeke (o kojem je rep.hr nedavno izvještavao) rekao je kako ne zna koja normalna osoba bi njima povjerila novac i dodao kako oni nisu ni bili n Hanfinom popisu kripto mjenjačnica.
"O kriptovalutama treba razmišljati kao o torbi keša", rekao je Škorić i zapitao se bi li torbu keša tek tako dali nekome drugome u kontrolu, odnosno odnijeli nepoznatim ljudima u Rijeci u ovom slučaju.
Spomenuo je prednosti i nedostatke kripta, koji ne treba instituciju koja bi držala ili slala valutu. Podsjetio je i na potrebu backupiranja novčanika na mobitelu, kako se ne bi dogodilo da se gubitkom mobitela izgubi i kripto.
"Regulacija je odgovor financijske industrije i države na krize i afere" - dodao je Kurtović. Pojasnio je da u tradicionalnoj industriji postoji niz disclaimera poput upozorenja da prinos iz prošlosti nije jamstvo uspjeha u budućnosti. Zahvaljujući takvom većem komuniciranju rizika od prednosti, klijenti su znatno svjesniji rizika nego kod kripta kod kojeg to često izostaje zbog nedovoljne regulacije.
Nakon rasprave uslijedio je polusatni dio s pitanjima i odgovorima, a cijelu raspravu kao i dio s pitanjima i odgovorima može se vidjeti u donjem videu.
